Vodostaji većine rijeka u Srpskoj trenutno još nisu kritični, izuzev rijeke Bosne u Doboju, koja je blizu istorijskog minimuma, baš kao i još nekoliko rijeka, što dovodi do rasta temperature i smanjenja prisustva kiseonika u vodi, za šta stručnjaci kažu da može loše uticati na biljni i životinjski svijet u rijekama.
Dragan Despot, hidrolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, za “Nezavisne novine” kaže da je, prema posljednjim podacima kojima raspolaže, rijeka Bosna u Doboju blizu istorijskog minimuma, sa minus 162, dok je istorijski minimum negdje oko 166.
“Prisutna je hidrološka suša u Republici Srpskoj zbog same suše i vremenskih prilika koje nas prate zadnjih nekoliko dana, tako da je i Neretva u Ulogu blizu minimuma, dok na ostalim rijekama stanje nije još kritično. Vrbanja je takođe blizu istorijskog minimuma, a što se tiče rijeka koje imaju hidrocentrale, one imaju ustaljen biološki protok koji centrale moraju da obezbjeđuju u toku godine, kao na primjer na Drini i Vrbasu. Doboj je na istorijskom minimumu, dok Prijedor i Novi Grad još nisu, ali kako sam gledao prognoze kod kolega, oni još ne najavljuju prestanak ovog toplotnog talasa”, kazao je Despot.
Da visoke temperature životne sredine utiču i na rast temperature vode, što dovodi do promjene kiseonika, a što može dovesti do ugrožavanja riba, potvrdio je za “Nezavisne novine” Radoslav Dekić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji je napomenuo da je dobro što trenutno većina vodotoka ima zadovoljavajući nivo vode.
“U suštini, problemi kod riba mogu nastati u neki manjim vodama, odnosno vodotocima gdje dolazi do opadanja nivoa vode i rasta temperature i promjene kiseonika i, naravno, promjene metabolizma kada su u pitanju ribe, jer u zavisnosti od spoljašnje temperature i njihova temperatura varira. Rijeka Bosna je rijeka većeg kapaciteta, pa vjerujem da sa tog aspekta, iako je blizu istorijskog minimuma, ne bi trebalo da dođe do ugrožavanja ribljeg fonda. I kod stajaćih voda dolazi do zagrijavanja, pa se mijenja koncentracija kiseonika i, naravno, to sve zavisi i od količine vode i od dubine stajaće vode. Ukoliko bi se ovaj trend visokih temperatura nastavio, sa nedostatkom padavina, to će dovesti do daljeg opadanja vodostaja, što može u tom slučaju dovesti do ugrožavanja riba”, kazao je Dekić.
I njegova koleginica sa PMF-a, profesorica Svjetlana Lolić za “Nezavisne novine” ističe da u sušnom periodu najveći problem predstavlja količina dostupne vode, jer, kako kaže, imamo i neke vodotoke koji su potpuno presušili.
“To je u svakom slučaju katastrofalno po živi svijet koji tu obitava, a dešava se posljednjih nekoliko godina da manji vodotoci, ne samo u ravničarskim krajevima, već čak i u planinskim krajevima potpuno presušuju. Što se tiče koncentracije kiseonika, veći problem je u stajaćim vodama, naročito u ribnjacima ima problema sa koncentracijom kiseonika koja može da padne na minimum. U tekućicama to uglavnom nije problem, jer se tekuća voda konstantno miješa sa kiseonikom kako teče. Za ribe je to manji problem, zato što ribe migriraju i mogu da se sklone tamo gdje su im uslovi povoljni. Veći je problem za sitne beskičmenjake koji žive u priobalnom pojasu i koji ostanu potpuno na suvom i nemaju uslove migracije kao što ribe imaju. Veći je problem za ove organizme koji su ili potpuno nepokretni ili pokretni u znatno manjoj mjeri nego ribe”, kazala je Lolićeva.
Da Banjaluka za sada većinom nema problema sa niskim vodostajem rijeka, potvrdio je za “Nezavisne” Duško Radonić, ribočuvar i diplomirani hemičar u Sportsko-ribolovnom društvu Banjaluka, koji ističe da je Vrbas na ljetnom nivou.
“Vrbas je specifična rijeka sama od sebe, još uvijek je temperatura vode prihvatljiva, tako da nema ekstremnih situacija. Bitnija rijeka na našem ribolovnom području je Vrbanja, koja već godinama ima problem sa nedostatkom vode, s obzirom na to da nema ni snjegova, a ni jačih zima posljednjih godina, tako da ona već u aprilu dolazi na neki ljetni nivo. Povišena joj je temperatura, dolazi do manjka kiseonika i samim tim to je uticalo na smanjenje ribljeg fonda u samoj rijeci. Moje je mišljenje da je Vrbanja u kritičnom stanju, pogotovo uz ove vrućine”, kaže on.
Da je situacija u Prnjavoru ozbiljna i da je ugrožen riblji fond, kaže za “Nezavisne novine” Miro Šikarac, predsjednik SRD “Ukrinski cvijet”.
“Situacija je alarmantna, temperature su jako visoke, a što se tiče jezera Drenova, vodostaj je nizak, a samim tim povećava se i temperatura vode. U gornjoj zoni jezera veliko je zamuljenje starog korita rijeke Vijake, odakle voda donosi mulj, tako da je smanjena i dubina jezera, a što se tiče same ribe, to je veoma veliki problem. Vijaka je ugrožena jer se Prnjavor naslanja na tu jadnu rječicu i kompletna neprečišćena kanalizacija grada ulazi u tu rijeku i onda možete zamisliti na šta to liči, tako da je život flore i faune tu diskutabilan”, kazao je Šikarac.
