Dnevna potrošnja električne energije, u petak 12. jula, u Hrvatskoj je bila 70,3 gigavat sati što predstavlja istorijski rekord.
Toga dana između 13.15 i 13.30 časova, u bh. komšiluku zabilježeno je opterećenje od 3.551 megavata. Elektroenergetski stručnjaci takvu potrošnju i opterećenje mreže pripisuju toplotnom talasu koji je počeo 7. jula i kojem se još ne vidi kraja.
Toliko električne energije Hrvatska nije bila u stanju proizvesti pa se dobar dio struje od 7. jula uvozi i to iz zapadne i srednje Evrope. Uredno snabdijevanje strujom osigurano je zahvaljujući HEP-ovoj prenosnoj mreži, koja je takođe prenapregnuta, jer osim za potrebe Hrvatske njome se iz zapadne i srednje Evrope doprema i transportira struja za potrebe elektroenergetskih sistema Bosne i Hercegovine i Srbije.
U periodu od 8. do 14. jula prosječna temperatura vazduha u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu iznosila je 30,5 Celzijusevih stepeni i bila je za 5,7 stepeni veća od prosjeka za isti period.
Svako povećanje vrućine koje je za 5,5 stepeni veće od prosječnog za taj period meteorolozi u svojoj terminologiji nazivaju “pasja vrućina”.
U cijeloj minuloj sedmici dnevna potrošnja kretala se između 65 i 70 gigavat sati što nikada ranije nije zabilježeno u istoriji hrvatskog elektroenergetskog sistema.
Elektroenergetičari su usporedili potrošnju električne energije u petak, 5. jula kada je prosječna temperatura u gradovima Osijek, Rijeka, Split i Zagreb bila 24,8 stepeni i sedam dana kasnije kada je bila “pasja vrućina” od 30,5 stepeni.
U petak, 5. jula potrošači su iz mreže povukli 54,5 gigavat sati, dok su u petak, 12. jula povukli već spomenuti apsolutni rekord od 70,3 gigavat sata. Sva ta razlika od 15,8 gigavat sati otišla je, kažu elektroenergetičari, na hlađenje. Radi se o dnevnoj količini energije koju ukupno proizvede NE Krško, za potrebe Hrvatske i Slovenije, čija se ljetna dnevna proizvodnja kreće oko 16,6 gigavat sati.
Procjenjuje se da je sveukupna instalirana snaga uređaja za hlađenje u Hrvatskoj, od kategorije kućanstava do hotela, apartmana, usluga, industrije, administracije, zdravstva i ostalih, oko 1.200 megavata. Tokom minulog tjedna ti se uređaji gotovo nikako nisu gasili, radili su i noću. Njihova snaga veća je od snage uređaja za zimsko grijanje. Naime, za hlađenje je električna energija u prvom planu i ona je, za sada, još nezamjenjiva dok se za grijanje koriste i drugi energenti poput drva, peleta, plina, lož-ulja…
Ako se zna da je prosječna satna cijena električne energije na hrvatskoj elektroberzi prošle sedmice bila 85 evra za megavat sat.
lako je izračunato da su svi potrošači struje u Hrvatskoj od 7. do 14 jula dnevno trošili oko 6 miliona evra, odnosno za sedam dana “pasje vrućine” više od 40 miliona evra. Ukoliko ovaj toplotni talas potraje, ostaje nadati se da će ovoliku potrošnju uspješno izdržati postrojenja elektroenergetskog sistema Hrvatske.
