Obično su potrebne tri do četiri godine da se postavi dijagnoza autizma, a ova procedura bi značajno ubrzala stvari
Čini se da su naučnici u potrazi za jeftinim i pouzdanim testom za autizam. Naime, otkrili su konzistentne razlike između mikroba pronađenih u crijevima autističnih i neautističnih osoba, što znači da bi rutinski test uzorka stolice mogao pomoći liječnicima da rano identificiraju autizam i brže pruže podršku, piše Guardian .
“Obično su potrebne tri do četiri godine da se dijagnosticira autizam, a većini djece dijagnoza se dijagnosticira u dobi od šest godina”, rekao je profesor Qi Su sa kineskog univerziteta u Hong Kongu. ‘Naša analiza biomarkera mikrobioma ima visoke performanse kod djece mlađe od četiri godine, što može pomoći u ranoj dijagnozi.’
Stope autizma su porasle posljednjih decenija, uglavnom zbog proširenih kriterija koji se koriste za dijagnosticiranje stanja. U zapadnim zemljama se sada smatra da je otprilike jedna od 100 osoba u spektru autizma.
Studije blizanaca sugeriraju da je 60-90 posto autizma uzrokovano genetikom, ali i drugi faktori, kao što su stariji roditelji, komplikacije tokom porođaja, izloženost zagađenom zraku ili određenim pesticidima tokom trudnoće, također doprinose.
Rani znakovi autizma su kada djeca ne reagiraju na svoje ime i izbjegavaju kontakt očima, a odrasli imaju poteškoća u razumijevanju drugih ljudi i smeta im remećenje njihove svakodnevne rutine.
Naučnici već dugo znaju da autistični ljudi imaju manje različitih bakterija koje žive u njihovom probavnom sistemu, ali nije poznato da li je to na neki način posljedica autizma ili doprinosi tom stanju.
Zbog toga su profesor Su i njegove kolege analizirali uzorke stolice 1.627 djece u dobi od jedne do 13 godina, od kojih su neka bila autistična, te provjerili koje su bakterije, virusi ili gljivice prisutne.
Studija objavljena u Nature Microbiology opisuje kako su se crijevni mikrobi značajno razlikovali kod djece sa i bez autizma. Kod autistične djece promijenjeno je ukupno 51 vrsta bakterija, 18 virusa, 14 arhea, sedam gljivica i desetak metaboličkih puteva. Koristeći ove podatke i umjetnu inteligenciju, naučnici su uspjeli identificirati autističnu djecu sa 82 posto tačnosti, na osnovu 31 mikroba i bioloških funkcija u probavnom sistemu.
“Iako genetski faktori igraju značajnu ulogu u autizmu, mikrobiom može djelovati kao faktor koji modulira imunološke odgovore, proizvodnju neurotransmitera i metaboličke puteve”, rekao je Su. ‘Ovo ne znači nužno uzročnost, ali sugerira da bi mikrobiom mogao utjecati na ozbiljnost ili izražavanje simptoma autističnog spektra.’
Ako poremećaj mikrobioma zaista utječe na težinu autizma, to povećava izglede za personalizirane intervencije koje koriste dijetu ili žive bakterije poznate kao probiotici za uspostavljanje raznovrsnijeg mikrobioma kod osoba s dijagnozom autizma.
Naučnici sada provode klinička ispitivanja kako bi ispitali mogu li uzorci stolice pomoći u identifikaciji autistične djece u dobi od godinu dana.
dr. Dominic Farsi sa King's College London rekao je da bi ‘ovi rezultati mogli predstavljati veliki korak ka poboljšanju dijagnostičkih metoda za poremećaj autističnog spektra’.
dr. Elizabeth Lund , nezavisni konsultant za ishranu i zdravlje probave, rekla je da je „ideja da analiza uzoraka stolice može pomoći u dijagnozi vrlo uzbudljiva, jer trenutno postoji ogroman zaostatak djece i odraslih koji čekaju na procjenu.
„Trenutni proces oduzima mnogo vremena i nedostaje kliničara kao što su psiholozi i psihijatri obučeni za postavljanje ispravne dijagnoze“, rekao je Lund.
Jutarnji.hr
