Hrana utiče na nas na više načina, a povećani nivoi masti sada mogu potencijalno izazvati anksioznos
U potrazi za boljim mentalnim zdravljem, ključno je razumjeti kako ono što jedemo utiče na nas. Nedavna istraživanja počela su otkrivati vezu između naše prehrane i naših emocija, a konzumacija hrane s visokim udjelom masti došla je pod mikroskop zbog svoje potencijalne uloge u razinama anksioznosti. Ovdje se ne radi samo o osjećaju krivice nakon što ste se prepustili hamburgeru ili pomfritu – već o tome kako ove namirnice mogu utjecati na naš um na dubljem nivou.
Eksperiment i rezultati
U eksperimentu objavljenom u Biological Research, adolescenti mužjaci pacova podijeljeni su u dvije grupe. Jedna grupa je imala standardnu ishranu sa 11 odsto masti, dok je druga grupa konzumirala ishranu sa 45 odsto masti, uglavnom životinjskog porekla. Tokom devet sedmica, istraživači su pratili mikrobiome crijeva pacova i provodili testove ponašanja.
Štakori koji su bili na dijeti bogatoj masnoćama dobili su više na težini i pokazali manje mikrobne raznolikosti u crijevima. Ova grupa je također imala više bakterija Firmicutes, a manje bakterija Bacteroidetes, koje su povezane s gojaznošću i sklonošću ka prerađenoj hrani kod ljudi. Osim toga, pacovi na dijeti bogatoj mastima pokazali su povećanu ekspresiju gena uključenih u proizvodnju serotonina, što je povezano sa anksioznošću.
Šta to može značiti za naše mentalno zdravlje
Glavni autor studije, profesor Christopher Lowry, naglasio je da, iako su rizici od gojaznosti i srčanih bolesti dobro poznati, potencijalni efekti na mentalno zdravlje ne bi trebali biti zanemareni. Lowry navodi da bi razumijevanje negativnog efekta hrane bogate mastima, ne samo na naše tijelo već i na naš um, trebalo igrati glavnu ulogu u našim dijetalnim izborima.
Anksiozni poremećaji pogađaju oko 300 miliona ljudi širom svijeta, što ih čini najčešćim poremećajem mentalnog zdravlja. Utjecaj prehrane na anksioznost je složen i nije u potpunosti shvaćen, ali ova studija samo dodaje sve veći broj dokaza koji povezuju ishranu s visokim udjelom masti s povećanom anksioznošću.
Uloga serotonina
Serotonin ima različite uloge u tijelu, uključujući regulaciju raspoloženja, probavu i zacjeljivanje rana. Iako je njegova tačna uloga u depresiji nejasna, serotonin može značajno utjecati na raspoloženje i anksioznost. Studija je otkrila da dijeta s visokim udjelom masti može promijeniti ekspresiju gena u dijelovima mozga povezanim sa stresom i anksioznošću, što dovodi do mogućnosti povećane anksioznosti.
Nisu sve masti stvorene jednake. Dok neke, poput onih koje se nalaze u ribi i maslinovom ulju, nude brojne prednosti, zasićene masti iz životinjskih proizvoda predstavljaju različite rizike. Ovo istraživanje naglašava važnost razmišljanja o utjecaju na mentalno zdravlje pri odabiru namirnica, posebno onih bogatih zasićenim mastima.
zivim.jutarnji.hr
