Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su u centru pažnje nakon što su iranski državni mediji objavili detalje zahtjeva koje je Teheran navodno uputio Vašingtonu u okviru pregovora o okončanju sukoba na Bliskom istoku.
Reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) bila je burna, a iranski odgovor opisao je kao „potpuno neprihvatljiv“, prenosi Index.
Iranska državna televizija Press TV predstavila je američki prijedlog za okončanje rata kao pokušaj prisiljavanja Teherana na kapitulaciju i prihvatanje, kako navode, „pretjeranih zahtjeva“ Vašingtona. Prema istim navodima, iransko rukovodstvo odbacilo je američku ponudu i iznijelo sopstvene uslove za trajni sporazum.
Iran traži ratnu odštetu i puni suverenitet nad Ormuskim moreuzom
Kako prenose iranski državni mediji, Teheran zahtijeva potpuno okončanje sukoba na svim frontovima, ali i da SAD isplate ratnu odštetu Iranu zbog posljedica višemjesečnih napada i destabilizacije regiona.
Pored toga, među ključnim zahtjevima navodi se potpuno ukidanje američkih sankcija, oslobađanje zaplijenjene iranske imovine, kao i priznanje punog suvereniteta Irana nad Ormuskim moreuzom, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte.
Iranski mediji tvrde da bi prihvatanje američkog plana značilo odustajanje od nacionalnih interesa i političko poniženje Islamske Republike.
Trump: „Ne sviđa mi se njihov odgovor“
Donald Trump je u razgovoru za portal Axios poručio da neće prihvatiti ono što je nazvao „neprimjerenim odgovorom“ Irana.
„Ne sviđa mi se njihov odgovor“, rekao je Trump, odbijajući da otkrije dodatne detalje o sadržaju komunikacije između dvije strane.
Američki predsjednik ranije je iranski odgovor nazvao „POTPUNO NEPRIHVATLJIVIM“, čime je dodatno pojačao sumnje da bi pregovori mogli da dođu u ozbiljnu krizu.
Sukob eskalirao nakon američko-izraelskih napada
Kriza je dodatno eskalirala nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na iranske ciljeve, što je izazvalo odgovor Teherana usmjeren prema Izraelu i američkim saveznicima u Persijskom zalivu.
Iran je tada zatvorio Ormuski moreuz, što je izazvalo veliku zabrinutost na svjetskim tržištima energije i strah od širenja sukoba na cijeli region Bliskog istoka.
Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori održani u Islamabadu nijesu donijeli konačan dogovor između sukobljenih strana.
Kasnije je Donald Trump produžio primirje bez vremenskog ograničenja kako bi se ostavio prostor za nastavak diplomatskih razgovora i pokušaj postizanja trajnog rješenja.
Neizvjesni nastavak pregovora
Za sada nije poznato da li će Vašington i Teheran nastaviti pregovore niti da li postoji mogućnost približavanja stavova dvije strane.
Zanimljivo je da se, prema navodima agencije DPA, pitanje iranskog nuklearnog programa nije pominjalo u posljednjem odgovoru Teherana, iako je upravo to godinama jedno od ključnih spornih pitanja između Irana i Zapada.