Nova vlada Hrvatske, koju ponovo predvodi Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, najavila je da će raditi da se u ovom mandatu realizuje projekat “Južne interkonekcije” kroz BiH, te da je riječ o strateškom interesu te zemlje.
Naime, u programu je navedeno da će energetika, posebno u kontekstu sprovođenja zelene tranzicije EU, imati posebno mjesto u programu, a da će gas i gasna infrastruktura kroz povezivanje sa susjednim zemljama biti značajan dio tog miksa.
“Nastaviće se raditi na uspostavi ‘Južne plinske interkonekcije’ s Bosnom i Hercegovinom”, stoji u programu, u kom se ističe da će terminal za tečni gas na Krku biti proširen, a kapaciteti sa 2,9 milijardi povećani na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje.
U programu, međutim, nema detalja o tome kako će projekat biti realizovan, s obzirom na to da u Sarajevu još nije postignut dogovor između Bošnjaka i Hrvata o strukturi i vlasništvu preduzeća koje bi upravljalo gasovodom, a koji bi preko Travnika ka Mostaru trebalo da dovede tečni gas s terminala na Krku.
Prije nekoliko mjeseci Vlada Hrvatske je saopštila da podržava stav HDZ BiH da se uvaže interesi Hrvata, ali nije jasno da li to podrazumijeva podršku izgradnji nove kompanije u Mostaru ili promjenu upravljanja u “BH gasu”.
Podsjećanja radi, HDZ BiH, sestrinska stranka hrvatskog HDZ-a, i dalje insistira da se u Mostaru formira novo preduzeće koje će upravljati gasovodom, a kao obrazloženje navode strah od preglasavanja od strane bošnjačkih predstavnika u Sarajevu.
S druge strane, SAD, koje podržavaju ovaj projekat jer žele pomoći energetskoj diverzifikaciji BiH, smatraju da rješenje treba pronaći u okviru postojećeg preduzeća “BH gas”, a da se pitanje predstavljanja može riješiti promjenom upravljačke strukture.
Za sada jedino pritisak SAD donekle pomjera stvari s mrtve tačke, jer je u Sarajevu došlo do potpune blokade projekta.
To je dovelo u opasnost finansiranje projekata jer EU, u okviru Zelene agende, ima spremna sredstva da pomogne EBRD-u i drugim bankama da podrže taj projekat, ali iz BiH i dalje ne stiže nikakav prijedlog.
“Nezavisnim” su u Ambasadi SAD pojasnili da i dalje stoje pri stavu da projekat treba da bude realizovan.
“Gasovod ‘Južna interkonekcija’ od ključnog je značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Gasovod bi osigurao snabdijevanje gasom domaćinstava i preduzeća širom Hercegovine i drugih dijelova Federacije BiH, ali projekat se ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona. Mi i dalje apelujemo na Vladu i Parlament Federacije BiH da podrže i donesu verziju zakona o ‘Južnoj interkonekciji’ koji je usvojio Zastupnički dom FBiH u decembru 2021. godine. Pozivamo sve stranke u FBiH da rade zajedno kako bi se omogućilo ‘BH gasu’ da završi ovaj projekat prije nego što bude prekasno”, rekli su nam oni.
Na pitanje kako vide najavu Hrvatske da želi da završi projekat, uputili su nas na Vladu te zemlje.
U ovom trenutku teško je protumačiti koje korake želi preduzeti Vlada Hrvatske u vezi s gasifikacijom jer u toj zemlji postoje interesi koji su i za saradnju sa Zapadom, ali i oni koji i dalje žele ruske energente.
Hrvatska kompanija INA je u djelimičnom vlasništvu mađarskog MOL-a, a Mađarska se i dalje protivi uvođenju energetskih sankcija Rusiji i uspjela se u Briselu izboriti za izuzeće od ranijih sankcija.
S druge strane, MOL takođe pokušava da diverzifikuje svoje dobavljače, kako bi smanjili rizik za svoje poslovanje u slučaju da Rusija bude opet koristila energetiku kao sredstvo pritiska na EU.
Hrvatsko preduzeće za trgovinu gasom PPD nabavlja najveći dio svog gasa preko Krka, ali dio gasa preko Srbije u Mađarsku “Turskim tokom” dolazi iz Rusije, pa se često gas iz Krka i gas iz Rusije knjigovodstveno zamjenjuju.
Zbog toga je teško utvrditi čiji gas na kraju završi kod krajnjih potrošača u Hrvatskoj. Finansijski magazin “Forbes” pokušao je doći do podataka o porijeklu gasa kojim se trguje u Hrvatskoj, ali čak ni oni nisu uspjeli doći do egzaktnih podataka.
U novoj vladi Hrvatske se nalazi Domovinski pokret, u kojem je dio rukovodstva povezan sa sektorom trgovine gasom. Tek nakon prvih konkretnih poteza nove vlade biće moguće utvrditi koji gasni put će izabrati Hrvatska, a to će, neminovno, doprinijeti i rješavanju “Južne interkonekcije” u BiH, jer će stav hrvatskog HDZ-a uticati i na ponašanje u Mostaru.
