Agencija Moody's snizila je u petak kreditni rejting Sjedinjenih Američkih Država sa najvišeg AAA na Aa1, čime su SAD prvi put u istoriji ostale bez najviše ocene kod sve tri velike rejting agencije. S&P Global je snizio rejting još 2011. godine, dok je Fitch to učinio prošle godine.
U obrazloženju sniženja, Moody's navodi kontinuirani rast duga, sve veći udeo kamata u državnim prihodima, kao i nesposobnost političkih aktera da obuzdaju fiskalne deficite. Jednostavno rečeno, federalni poreski prihodi ne uspevaju da prate rastuću potrošnju vlade, posebno nakon globalne finansijske krize i pandemije koronavirusa koje su dovele do velikih fiskalnih podsticaja za očuvanje zaposlenosti i investicija. Od 1980-ih, više američkih administracija sprovodilo je poreska smanjenja sa ciljem podsticanja ekonomije i povećanja raspoloživog dohotka građana, ali nije istovremeno smanjivalo državnu potrošnju. Rezultat toga je hronični fiskalni deficit.
Moody's sada procenjuje da će udeo kamata u ukupnim prihodima saveznog budžeta dostići 3,3% do 2035. godine, dok zemlje sa AAA rejtingom u proseku troše manje od 2% prihoda na otplatu kamata.
Iako rejting agencije formalno ne diktiraju tržišne uslove, njihove ocene utiču na percepciju rizika i trošak zaduživanja. Niži rejting investitorima signalizira veći rizik državnih obveznica, što povećava prinose i kamatne stope. Dan nakon Moody'sove objave, prinos na 30-godišnju američku obveznicu premašio je 5%, nivo koji je retko dostignut u poslednjih 20 godina. To je psihološki značajna granica jer označava skuplje dugoročno zaduživanje, kako za državu, tako i za potrošače.
Uprkos svemu tome, američka vlada se i dalje može zaduživati po relativno povoljnim uslovima, zahvaljujući globalnom poverenju u američki dolar i državne obveznice, koje se i dalje smatraju „sigurnom lukom“ u kriznim vremenima. SAD nikada nije tehnički bankrotirao, a dolar ostaje glavna svetska rezervna valuta.
Ipak, sniženje kreditnog rejtinga dolazi u osetljivom trenutku za SAD. Predlog nove poreske reforme republikanaca mogao bi povećati dug za dodatnih 3,3 biliona dolara u narednih deset godina. Ako se produže poreske olakšice iz 2017. godine, ukupni primarni deficit mogao bi porasti za skoro četiri biliona dolara, upozorava Moody's. I pored upozorenja, ima malo znakova da Kongres planira fiskalnu konsolidaciju. Ministar finansija Skot Besent umanjio je značaj odluke Moody'sa, nazivajući je „zakašnjelim indikatorom“, što je čest argument kritičara rejting agencija.
Dok neki posmatrači vide sniženje rejtinga kao politički signal, tržišta za sada ostaju stabilna. Istorija pokazuje da su prethodna sniženja dovodila do kratkoročnih padova na tržištima, ali i kasnijih oporavaka. Na primer, nakon degradacije 2011. godine, indeks S&P 500 je u roku od godinu dana porastao za oko 20%.
Sjedinjene Američke Države nisu jedina velika ekonomija suočena sa sniženjem rejtinga. Fitch je u aprilu ove godine snizio rejting Kini sa A+ na A zbog slabljenja javnih finansija i rasta javnog duga. Broj zemalja sa najvišim kreditnim rejtingom sve je manji – među retkima su još Nemačka, Švajcarska, Australija i Singapur. U nekim slučajevima, sniženi državni rejting može ograničiti i rejtinge kompanija unutar iste zemlje. Ipak, američke korporacije poput Apple-a, Microsoft-a i Johnson & Johnson-a i dalje zadržavaju najviše ocene kod Moody'sa.
Gledano dugoročno, niži državni rejting znači da bi američka vlada mogla morati da plaća više kamate na svoje kredite, što bi imalo šire posledice na ekonomiju – uključujući više stope na hipotekarne kredite i potrošačke zajmove. Mnogi investitori koji ulažu samo u papire sa AAA rejtingom mogli bi početi da prodaju američke obveznice, što bi dovelo do dodatnog rasta prinosa i, posledično, povećanja kamatnih stopa i za kompanije i za građane.
