29. Aprila 2025.

Ovako bi Ukrajina izgledala prema Trampovom planu za kraj rata

ADMINISTRACIJA američkog predsednika Donalda Trampa predložila je mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje promenu statusa Krima i “zamrzavanje teritorijalnih linija” na frontu.

Iako detalji plana još nisu potpuno jasni, komentari američkog potpredsednika JD Vansa o zamrzavanju trenutnih linija ukazuju na mogućnost da bi značajan deo ukrajinske teritorije mogao biti formalno prepušten Rusiji.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naglasio je da ukrajinski ustav jasno definiše Krim kao sastavni deo Ukrajine. Međutim, Tramp je odgovorio kritikom Zelenskog, tvrdeći da on “otežava postizanje mira”. Rat u Ukrajini traje od ruske invazije 24. februara 2022.

Trampova administracija upozorila je da će se povući iz pregovora ako Moskva i Kijev uskoro ne postignu dogovor. Nakon nedelja odvojenih pregovora s obe strane, SAD je predložio sporazum koji se, prema svemu sudeći, dopada Moskvi, ali ga je Kijev za sada odbacio.

Šta plan predviđa?
Plan predviđa da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, ublaži sankcije Rusiji i prihvati da je Krim pod ruskom kontrolom. Iako Tramp tvrdi da Ukrajina formalno ne bi morala da menja svoj ustav kako bi priznala gubitak Krima, ostaje nejasno da li bi Rusija na to pristala.

Vans je izjavio da bi nova teritorijalna razgraničenja bila blizu trenutnih linija fronta, što bi značilo da Ukrajina gubi velike delove teritorije koje pokušava da povrati – uključujući Krim i delove Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti. Rusija bi se u tom scenariju verovatno morala odreći samo manjih delova Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom i odustati od potpune aneksije četiri oblasti.

Milion ljudi u opasnosti
Jurij Boječko, osnivač humanitarne organizacije “Hope for Ukraine”, upozorio je za Newsweek da bi milion Ukrajinaca na tim područjima bio prisiljen da napusti svoje domove kako bi se “očistio teren” za rusku vlast.

Olga Oliker iz “International Crisis Group” istakla je da bi predloženi sporazum mogao zaustaviti ruske napade na nova područja, ali da bi primirje značilo zadržavanje kontrole nad već okupiranim teritorijama.

Nepravedan kompromis
Kremlj je u sredu objavio da je za prekid neprijateljstava potrebno da se Ukrajina potpuno povuče s teritorija koje Rusija smatra svojim. Međutim, prema Oliker, nije jasno da li predloženi sporazum obavezuje Ukrajinu na takav potez.

Trampova retorika dodatno izaziva zabrinutost. Potpredsednik JD Vans otvoreno je rekao da će se “nove linije povući blizu trenutnih”, dok Tramp sam poručuje da “Krim ostaje s Rusijom”, navodeći da to svi “već dugo znaju”.

Iako je Zelenski više puta javno odbacio ideju o predaji Krima, neki drugi ukrajinski lideri, poput gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, nagovestili su da bi za “privremeni mir” kompromis mogao biti moguć, iako nepravedan. Takvo rešenje moglo bi značiti privremeno odustajanje od teritorije, ali je gotovo sigurno da Kijev nikada neće pravno priznati otimanje bilo kog dela svoje teritorije.

Priznanje Krima kao opasan presedan
Priznavanje de jure ruske aneksije Krima od strane SAD-a bilo bi flagrantno kršenje međunarodnog prava i ugovora poput Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine, u kojem su se SAD obavezale da štite ukrajinski suverenitet u zamenu za odustajanje od nuklearnog oružja.

Takav potez bio bi opasan presedan koji bi značio drastično slabljenje međunarodnog pravnog poretka.

Analitičari upozoravaju da bi omogućavanje Putinu da zadrži Krim značilo povratak sveta u doba kada je pravo jačeg određivalo granice, što bi dodatno destabilizovalo globalne odnose.

Šta ako se SAD povuku?
Ako SAD, kako preti Trampova administracija, prekine podršku Ukrajini, nije jasno da li će to značiti samo kraj diplomatskog angažmana ili i prestanak vojne pomoći.

Andrea Kendal-Tajlor, bivša američka obaveštajna zvaničnica, upozorava za Newsweek da će Ukrajina nastaviti borbu i bez američke pomoći, iako će to biti mnogo teže. Ukrajina se već sada sve više oslanja na sopstvene snage i evropske saveznike.

Bivši diplomata Majkl Kimiž ističe da Nemačka ubrzano povećava ulaganja u odbranu, delimično kako bi nadoknadila potencijalno povlačenje SAD-a iz ukrajinskog sukoba. No, napominje da će za takvu tranziciju biti potrebno vreme kojeg Ukrajina ima sve manje.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare