To je jedini morski prolaz iz Perzijskog zaljeva do otvorenog okeana, što ga čini kritično važnim plovnim putem.
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost mora donijeti konačnu odluku o tome hoće li zatvoriti Hormuški moreuz, nakon što je parlament navodno odobrio tu mjeru.
Odluka o zatvaranju tjesnaca, kroz koji protiče oko 20 posto svjetske nafte i plina, još nije konačna. Esmail Kosari , zastupnik i komandant Revolucionarne garde , rekao je da je to na dnevnom redu i da će biti učinjeno “kada to bude potrebno”.
Državni emiter pripisao je komentare o zatvaranju general-majoru Kowsariju, članu Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, koji je, prema Sky Newsu , također navodno rekao da “konačna odluka” leži na Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost .
Hormuški moreuz se nalazi između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva i jedini je morski prolaz iz Perzijskog zaljeva u otvoreni ocean, što ga čini kritično važnim plovnim putem.
Stručnjaci su ranije upozoravali da bi ekonomski šok uzrokovan zatvaranjem moreuza mogao biti gori od onog uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu.
Hormuški moreuz je apsolutno neophodan
Tjesnac širine od 55 do 95 kilometara spaja Perzijski zaljev i Arapsko more. Ključan je za izvoz nafte i tečnog prirodnog plina s Bliskog istoka na svjetska tržišta, žilu kucavicu globalne trgovine energijom. Prema podacima SAD-a, kroz jednu od najvažnijih svjetskih naftnih arterija svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, što je četvrtina svjetske nafte, navodi CNN, pozivajući se na podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA). Prema drugim procjenama, čak trećina.
Ako bi Iran blokirao Hormuški moreuz, to bi moglo imati dramatične posljedice za globalnu trgovinu naftom. Goldman Sachs upozorava da bi ekstremni scenario rizika koji uključuje produženo zatvaranje moreuza mogao podići cijene znatno iznad 100 dolara po barelu.
Prethodne prijetnje zatvaranjem
Iranu bi bilo teško zatvoriti Hormuški moreuz na duži period, ali analitičari RBC Capital Marketsa ističu da bi izraelsko-iranski sukob mogao poremetiti brodarstvo i proizvodnju nafte i na druge načine. S raketnim napadima na plinska postrojenja, skladišta nafte i rafinerije, ako bi se rat odugovlačio, rizik od ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju energijom bi se značajno povećao.
Iran je 2018. godine prijetio zatvaranjem Hormuškog moreuza nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma i ponovo uveo sankcije. Iran je i ranije prijetio da će to učiniti, ali nikada nije to ispunio.
Mnogi brodovi prolaze kroz iranske vode, ali bi mogli proći i kroz Hormuški moreuz alternativnim rutama, preko teritorijalnih voda Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Amena Bakr, analitičarka američke konsultantske kuće Kpler, kaže da je zatvaranje moreuza ekstremni scenario.
Azijske zemlje bi bile najviše pogođene
Azijske zemlje bi bile najteže pogođene. Oko 70 posto nafte i tečnog gasa koji prolaze kroz moreuz ide u Aziju, a Kina, Indija i Japan su najveći kupci. Jedva četvrtina dnevnog protoka nafte mogla bi se preusmjeriti na kopnene rute, poput saudijskog naftovoda Istok-Zapad do Crvenog mora i naftovoda Abu Dhabi od UAE do Fudžaire, izvještava Euronews. “Svaka produžena kriza u Hormuškom moreuzu ne bi samo poremetila snabdijevanje ključnih proizvođača u Zaljevu – Saudijskoj Arabiji, UAE, Kuvajtu, Iraku i Kataru – već bi i učinila većinu svjetskih slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji su koncentrisani u Perzijskom zaljevu, nedostupnim”, upozorila je IEA u izvještaju.
