Republika Srpska / BiH Vijesti

Kada dijele plijen političari zaborave na ideale i narod

Da li su političari svoju ulogu u vlasti shvatili kao šansu za vlastitim bogaćenjem ili kao priliku da omoguće građanima bolji život – tema je oko koje se vrlo često lome koplja u Bosni i Hercegovini.

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, onda se definitivno ne može reći da vladajuće elite svoju ulogu u vlasti vide kao šansu da poboljšaju život običnih građana.

Kako drugačije objasniti činjenicu da se oko raspodjela fotelja dogovore u čas posla, dok se oko svih drugih stvari nikako ne mogu dogovoriti.

Isto tako, kako objasniti činjenicu da vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, kao i u Federaciji, nisu formirane ni godinu dana nakon izbora jer se vladajuće stranke nikako ne mogu dogovoriti oko svojih zahtijeva.

Ne pomaže ni to što su brojni projekti i zakoni blokirani, a država i građani prepušteni sami sebi, zbog čega mnogi napuštaju BiH i zauvijek odlaze odavde.

Koliko nikome nije stalo do naroda i države dokaz je činjenica da i pored blokada i nerada brojnih javnih institucija, funkcioneri uredno primaju basnoslovne plate za svoj nerad.

Iako se svi kunu u građane, odnosno svoje birače, nikom od izabranih funkcionera ne pada na pamet da se, dok traje blokada rada institucija na nivou BiH, i u FBiH, odreknu svojih ličnih primanja i privilegija koje idu uz njihove funkcije.

Bitno je da su plate odblokirane, a za ostale ćemo lako – moto je kojim se naši funkcioneri uglavnom koriste dok traje “kriza vlasti”.

Lider SDS Mirko Šarović nedavno je trenutnu situaciju u BiH prokomentarisao riječima kako “pobjedničke partije na vlast gledaju kao na plijen, a ne obavezu da obezbijede bolji život za građane, te da se zbog toga i ne bave programima i tekućim problemima”.

Pa, da li je za pobjedničke partije vlast zaista samo plijen ili ipak brinu o interesima građana?

Univerzitetski profesor i predsjednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine, Drago Vuković, kaže da situacija u kojoj imamo političke pobjednike, a nemamo vlast predstavlja najlošiji nivo demokratije.

– To znači da ljudi koji su izabrani od građana ne mogu da se dogovore i onda sve blokiraju. To je zato jer im nije ni cilj da ispoštuju volju građana s obzirom na to da po završetku izbora više i ne misle na njih, već upotrebljavaju političku matematiku da dođu do interesa koji su, prije svega, lični i politički – smatra Vuković.

On ističe da politički lideri svakim danom dokazuju da su im interesi građana u drugom planu. Kada bi politički pobjednici vodili računa o građanima, kako kaže Vuković, onda bi bili spremni na ustupke u formiranju vlasti, odnosno, te ustupke bi pravili u interesu naroda, a ne zbog sebe.

– Pobijediti na izborima i to shvatiti kao neki kapital ili kao nešto što se podrazumijeva, nije dobro. Pobjeda na izborima jeste pobjeda, ali samo kao korak ka formiranju institucija i vlasti, koja opet mora da bude u službi građana. Mora se voditi računa o građanima, a onda oni na sljedećim izborima kažu da li je ta vlast bila u njihovoj službi ili ne – ističe Vuković.

On podsjeća da u BiH trenutno imamo paradoksalnu situaciju da uopšte nemamo vlast godinu dana.

Vuković je upitao šta će se desiti ako ni u naredne tri godine vlast na nivou BiH ne bude formirana, što je teorijski moguće. Šta će stranke reći građanima za četiri godine?

– Šta će im reći: “dragi građani, da li ćete i ove godine izaći na izbore, ali računajte na to da možda vlasti neće biti ni u naredne četiri godine”. To je veoma nizak nivo političke kulture, odgovornosti i političkog morala – smatra Vuković.

On dodaje da se ne mogu imati izbori i dobiti povjerenje građana, a onda nemati nikakve odgovornosti prema njima. Cilj izbora je, kako kaže Vuković, upravo formiranje vlasti, a ne dokazivanje i inaćenje.

– Vidljiva je ta otuđenost vlasti od građana. To je nešto nespojivo sa modernim društvom – zaključuje Vuković.

Kukić: Samo neka se talasa
Univerzitetski profesor iz Mostara Slavo Kukić ističe da je političkim partijama koje svoju praksu razvijaju na etno nacionalističkoj logici potpuno prirodno da zadrže ovakvu situaciju.

– Logično da te partije nisu ni zainteresovane da išta u državi i društvu mijenjaju. Važan je status kvo i stalno nacionalno talasanje koje homogenizuje biračko tijelo – smatra Kukić.

On dodaje da lider HDZ BiH, Dragan Čović, uporno uslovljava formiranje vlasti sa izmjenom Izbornog zakona BiH, iako je svjestan da nikada neće dobiti takav zakon kakav traži, niti ga u suštini priželjkuje.

– U slučaju kada bi dobio taj zakon onda bi u zasebnoj izbornoj jedinici ostao prepušten rezultatima vlastitog vladanja i stvorio pretpostavke za jačanje opozicijskog bloka vlastitoj politici. Međutim, sama priča oko izmjene izbornog zakona odlično mu služe za nacionalno talasanje i homogenizaciju biračkog tijela – ističe Kukić. Isto je, smatra on, i sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem koji je svjestan da nikada ne može dobiti BiH, bar ne u sljedećih 50 godina, onakvu kakvu bi htio. U suštini, kako kaže Kukić, takva BiH njemu i ne treba, ali mu treba za homogeniziranje biračkog tijela.

Kukić ističe da isto tako predsjednik SNSD Milorad Dodik vrlo dobro zna da deklaracija SDA nema nikakav praktični efekat jer je nesprovodiva, bar u narednih 30 godina, ali je bitno “talasati” oko toga.

SrpskaInfo

Slične objave

Smrtna kazna i zvanično izbačena iz Ustava Srpske

M.

Pao snijeg u Dalmaciji

M.

Protest u Sarajevu: “Krajnje je vrijeme da narodi u BiH dignu glas”

M.

Ostavite komentar