Magazin Zanimljivo

Dora Ratjen – muškarac koji je odnio zlatnu medalju u ženskoj kategoriji na Hitlerovim Olimpijskim igrama

Hitlerovi planovi da iskoristi Ljetnje olimpijske igre 1936. godine za promovisanje svojih političkih ideala pali su u vodu na osnovu kontroverzi proširenih od strane medija o atletičarki muškarcu, koja je osvojila prvo mjesto u skoku uvis.

Priča o Dori Ratjen dogodila se u trenutku kontroverzi i društvenog prevrata. Godine 1936, Ljetnje olimpijske igre održavale su se u Berlinu. Istoriji poznate kao „Nacističke olimpijske igre”, zaokupile su pažnju čitavog svijeta s obzirom na brojne kontroverze povezane sa politikom „Trećeg rajha”.

U Olimpijskim igrama Hitler je vidio priliku da promoviše svoju ideju nadmoći čistokrvnih Nijemaca, ali je ovaj plan doživio višestruku propast. Zahvalnost za propast Hitlerove ideje prvenstveno se duguje Džesiju Ovensu, afričko-američkom atletičaru koji je tom prilikom osvojio četiri zlatne medalje.

Na drugoj strani je vijest koja je do javnosti došla dvije godine nakon Olimpijskih igara, a odjeknula je kao učešće „nastrane” osobe čijoj atletičarskoj karijeri je došao kraj zbog prevare. 

U pitanju je bila Dora Ratjen, muškarac odgajan kao djevojka, a koji je na Olimpijskim igrama odnio zlatnu medalju za skok uvis. Dvije godine prije učešća na Olimpijskim igrama, Dora je zauzela 4. mjesto u ovoj disciplini, a da niko nije primijetio njenu neuobičajenu konstituciju.

Kada je privedena u Magdeburgu, Dora je pristala da ispriča svoju priču pod prijetnjom da će je nasilno svući i pregledati.

Foto: Wikimedia Commons

„Roditelji su me odgajili kao djevojčicu. U skladu sa tim nosila sam čitavog života žensku odjeću. Između 10. i 11. godine sam shvatila da nisam žensko. Bilo kako bilo, nikada nisam pitala svoje roditelje zbog čega svakodnevno nosim žensku odjeću kad sam zapravo muško”, izjava je koju je Dora dala tokom saslušanja, a koja je objavljena u nemačkom časopisu Der Spigel tokom 2009. godine. Na Dori je nakon ovog priznanja zapažen iskren osjećaj olakšanja, što konačno otkriva porijeklo svog problema.

Nije bila neobična pojava da atletičarke tog vremena zbog svoje profesije imaju građu nalik na mušku, zbog čega i Dora nikad nije privlačila pažnju.

Ispitivanjem doktora utvrđeno je da Dora ima sekundarne odlike muškarca, a u predjelu polnih organa imala je neobičan ožiljak, koji se pružao unazad. Doktor je u nalazu naveo da smatra da je ovaj ožiljak sprječavao Doru da upražnjava seksualne odnose.

Nakon ovog otkrića Dora je promijenila ime u Henri, naslijedila je porodičan posao vođenja bara i time se bavila do kraja života, daleko od očiju javnosti, odbijajući radoznale novinarske molbe za intervjue. Iako se trudila da živi kao muško, ipak joj je ovo teško polazilo za rukom.

Nakon zvaničnog saopštenja zlatna medalja je otišla u ruke drugoplasirane žene, a kontroverza je oživjela ponovo, kada je u Tajm magazinu izašao članak o Henrijevom učešću kao planiranoj aktivnosti nacista, kako bi zamijenila takmičarku jevrejskog porijekla. Priču je potvrdila atletičarka Gretel Bergman koja je bila u istom timu kao Henri. Bergmanova je diskvalifikovana sa Olimpijskih igara 1936. godine zbog svog jevrejskog porijekla. Nakon čega je emigrirala u Ameriku, gdje je nastavila svoj život do smrti. 

Tek nakon članka objavljenog 2009. godine ove tvrdnje su poništene.

Slične objave

Pao dogovor između Breda i Anđeline

V.R.

Žene u crvenom uvijek privuku pažnju

V.R.

I Njujork dozvolio korišćenje marihuane

V.R.

Ostavite komentar