Republika Srpska / BiH Vijesti

Stranci neodlučni da od nule ulažu u BiH

Iako zvanična statistika pokazuje da su u BiH u porastu grinfild ulaganja, koja podrazumijevaju pokretanje biznisa od početka, u poređenju sa zemljama okruženja značajno zaostajemo u pogledu priliva ovih investicija.

Iako zvanična statistika pokazuje da su u BiH u porastu grinfild ulaganja, koja podrazumijevaju pokretanje biznisa od početka, u poređenju sa zemljama okruženja značajno zaostajemo u pogledu priliva ovih investicija.

Naime, portal „fDi intelidžens”, koji je specijalizovani servis „Fajnenšl Tajmsa“, objavio je nedavno da je zapadni Balkan lane zabilježio najveći priliv grinfild stranih direktih investicija u protekloj deceniji, od čak 9,36 milijadi dolara.

Međutim, dok je u Srbiju otišlo rekordnih 5,98 milijardi dolara u 105 projekata, udio BiH iznosio je tek 11,6 odsto, pri čemu je ova država privukla četiri grinfild projekta manje nego godinu dana ranije, objavio je portal Indikator.ba.

U Savjetu stranih investitora (SSI) BiH kažu da statistike ukazuju na to da je glavnina stranih ulaganja, do sada, u BiH stigla putem privatizacija i akvizicija, a ne grinfild investicija.

–Jedan od uzroka nedostatka grinfild ulaganja jeste nepostojanje strategije razvoja, ciljeva i jasno definisane makroekonomske politike koja bi sprovodila ciljeve, kao i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog savjeta Branimir Muidža.

Prema njegovim riječima, prednost grinfild investicije jeste u činjenici da investitor mora napraviti novu tvornicu ili postrojenje na tržištu zemlje u koju je ušao, mora zaposliti nove ljude i što je najvažnije, mora na to tržište donijeti novi proizvod.

–Grinfild investicije su najviše u funkciji unapređenja međunarodne konkurentnosti privrednih subjekta. Braunfild investicije se, takođe, moraju posmatrati kao sredstvo za ostvarivanje nekoliko značajnih ciljeva kao što su spašavanje posrnulih kompanija, povećanje efikasnosti postojećih kompanija, tehnološki razvoj, prenošenje novih znanja i vještina, kao i osvajanje novih tržišta – ističe Muidža.

Kao primjere grinfild investicija u 2017. navodi Tarčin Forest Resort, Grad sunca i akvapark u Trebinju, „Zeochem“ Zvornik i „Pro 9“ Žepče.

S druge strane, u Agenciji za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH zadovoljni su i prilivom i brojem grinfild stranih investicija.

–Podaci koje mi pratimo objavljuje Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), a prema njima, broj i vrijednost najavljenih novih projekata u BiH je u prošloj godini veći u odnosu na 2017. Broj projekata je veći za četiri, u 2018. je navedeno 30 projekata, a vrijednost najavljenih projekata je veća za 23,4 odsto. Lane smo, kao i u prethodnim godinama, po broju najavljenih projekata na drugoj poziciji, iza Srbije – naglašavaju u FIPA.

Podaci ove agencije pokazuju da su direktne strane investicije u BiH lane iznosile 799,7 miliona KM, a da se najveća ulaganja odnose na finansijsko-uslužne djelatnosti, trgovinu na veliko, poslovanje nekretninama.

Problem troma birokartija

U SSI kažu da je činjenica da ozbiljni investitori ulažu značajno vrijeme i resurse istražujući tržište i ispitujući puls određene destinacije, prije nego se odluče za konkretne korake.

– Konkretno, najveća kočnica zbog koje određeni broj njih odustaje od ulaganja u BiH jeste kompleksnost političkog uređenja i političkih odnosa, a ulagači osim potencijala traže i stabilnost i predvidivost. Ono u čemu BiH u poređenju sa drugim državama iz okruženja zaostaje jesu nepredvidivost poreske politike, birokratija uz sporo dobijanje potrebnih dozvola, relativno visoka opterećenja na rad – kaže predsjednik ovog vijeća Branimir Muidža.

Srpskainfo

Slične objave

Nestabilno vrijeme, povremeno kiša i grmljavina

D V

Policija otkrila dvojicu napadača na Srbe

M.

PANIKA U BRISELU: Evakuacija zbog prijetnje bombom

M.

Ostavite komentar