Srčani i moždani udar – sličnosti i razlike

Objavljeno: 11.1.2019.


Većina ljudi koja nije dovoljno iformisana misli da su srčani i moždani udar ista stvar, što je naravno pogrešno. Često se ovoj grupi pridružuje i zastoj srca koji takođe može djelvati veoma slično. Jako je važno poznavati ralike između ovih termina, kako bi se adekvatno nekom pužila pomoć. Infarkt i moždani udar imaju različite simptome i drugačije utiču na ljudsko tijelo.




Koji god simptomi da se pojave mora se odmah obratiti ljekaru, jer bil koja bolest srca ne smije se zanemarivati. Isto tako, potrebno je i preventivno uticati da srce ostane što duže zdravo. To je posebno odnosi na one koji imaju genetske predispozicije od kardiovaskularnih oboljenja. Zdrava ishrana, manje stresa i redovne fizičke aktivnosti u velikoj mjeri umanjiće rizik od pojave infarkta ili moždanog udara.

Srčani infarkt
Infakt je poremećaj cirkulacije, a naziva se joši srčani udar. Infark nastaje kada dođe do naglog prekida krvi kroz krvne sudove. S obzirom da tada cirkulacija ne radi, srce neće dobiti dovoljno potrebnog kiseonika koji mu je potreban za normalan rad. U tom trenutku srčani mišić ostaće i bez hranljivih materija bez kojih neće moći da radi.

Srčani napad ili infarkt pojavljuje se, jer je došlo do zakrčenja krvnih sudva. Do zakrčenja može dovesti tromb, ufrušak krvi ili pak skupljene masnih naslaga, zbog kojih su, pored osoba koje genetski pate od ovih bolesti, gojazne osobe najizloženije ovom kobnom problemu.

Simptomi srčanog infarkta
Najčešći i najprepoznatljiviji simptom je oštar bol u grudima. Osjećaj kao da neko pritiska grudi i gubi se dah. Ukoliko ovakva bol traje duže od nekoliko minuta možemo biti gotovo sigurni da se radi o infarktu. Ovaj neugodni bol nastavlja zatim da se proširuje od vilice, sve do lijeve strane , lijevog ramena i lijeve ruke. Isto tako jedan od najčešćih upozorivača da je nastupio infarkt je nagli osjećaj mučnine, kao i potreba za povraćanjem. Kada osoba osjeti sve ove simptome, prirodno je da se prepusti strahu i panici. Tada je smirenost i prisebnost veoma bitna, pogotovo ukoliko je osoba sama i mora da pozove pomoć.

Pored ovih osnovnih simptoma koji su evidentni, postoje, nažalost, i oni nečujni i teško prepoznatljivi simptomi. To je takozvani nemi infarkt koji će se najprije javiti kod osoba koje boluju od dijabetisa ili nekih drugih bolesti na neurološkoj bazi. U nekim sitaucijama infarkt može da se manifestuje samo sa jačim lupanjem srca i da djeluje apsolutno bezazleno. Međutim, ako jaka lupanje srca prati i pojava nesvjestice, evidentno je da je riječ o srčanom infarktu.

Kako spriječiti i kako liječiti srčani infarkt
U suštini infarkt se ne može spriječiti ukoliko se dugi niz godina nije vodilo računa o svom zdravlju. Redovna i zdrava ishrana, manje soli i šećera, manje stresa i više dugih šetnji i svježeg vaduha, razne fizičke aktivnosti i druge, sve su to stvari koje će u velikoj mjeri doprinijeti činjenici da nikada neće doći do infarkta. Dakle, čovjek mora prvenstveno sam o sebi brinuti da ne bi svoje srce izložio opasnosti.

Ali, ukoliko se pojave pomenuti simptomi obavezno istog trenutka potražiti ljekarsku pomoć. Najverću grešku ljudi prave kada sačekaju da prođe i do nekoliko sati kako bi otišli ljekaru. To je prva i osnovna stavka koja se mora poštovati. Isto tako osobe koje su se već ranije susrele sa ovom bolešću moraju na vrijeme uzimati svoje terapije.

Moždani udar


Moždani udar, za razliku od srčanog udara, djeluje loše na mozak. Dakle, glavna razlika između srčanog i moždanog udara je što je jedan oboljenje cirkulacije, a drugi oboljenje mozga. U trenutku moždanog udara, nedovoljno količine krvi i kiseonika dolazi u dio mozga. To ga onesposobljava da vrši normalnu funkciju, jer nastaje uslijed zakrčenja krvnog suda i veoma je moguće da će dovesti i do smrtnog ishoda.

Moždani udar je veoma opasan, jer ostavlja trajne posljedice, jer direktno šteti centralni nervni sistem. Ovo oboljenje je veoma često, poznato i po nazivu šlog. Naučne studije pokazuju da u svijetu na svakih 6 minuta jedan čovjek doživi moždani udar.

Simptomi moždanog udara
Naučna ispitivanja pokazala su da muškarci više oboljevaju od moždanog udara, ali, međutim, kod žena se uglavno završava smrtnim ishodom. Kod žena najveća opasnost javlja se kada uđu u menopauzu, jer im je tada hormonski balans skroz poremećen. Žene kao i muškarci moraju znati da vode računa prvenstveno o sebi kako bi izbjegle pojavu moždanog udara. Ne smiju dozvoliti sebi da postanu previše gojazne, jer su gojaznost i povišen pritisak prvi ukazivači na to da postoji mogućnost od ove vrste udara. Pušenje i šećerna bolest, takođe, pojačavaju rizik od nastupanja moždanog udara.

Simptomi koji svakako bez sumnje ukazuju da je nastupio moždani udar je odusetost jedne strane tijela. U pitanju mogu biti noga, lice ili tijelo. Ove pojave uglavnom su propraćene činjenicom da osoba ne može da izgovara normalno riječi, jer joj se i govor polako oduzima. Ukoliko se osjeti treptanje i trnjenje jedne strane tijela, pomućen vid, nesvjestica, konfuzija i zbunjenost odmah potražiti pomoć. Šlog je veoma opasan i ne treba se čekati ni malo, već se odmah uputiti ljekaru.

Kako spriječiti i kako liječiti moždani udar
Moždani udar može se liječiti i u velikoj mjeri ublažiti njegove posljedice, ali je veoma važno da u prvih četiri sata od kada nastupe simptomi pacijent primi terapiju, koja bi u tom slučaju uspješno razgradila tromb, koji i jeste uzrok ove bolesti. Ukoliko se javi nemi moždani udar, malo je teže reagovati i liječiti ga, jer u tom slučaju ne postoje simptomi i veoma je podmukao. Nekim osobama se tek kasnije na snimku mozga vidi da su imali nijemi moždani udar, dok oni sami nisu osjetili apsolutno nikakve simptome.

Kao i kod srčanog udara, tako i kod sprečavanja moždanog udara najvažniju ulogu igraju zdrava ishrana i fizička aktivnost. Ishrana mora biti izbalansirana i prilagođena potrebama bolesnika, te naravno uvrstavati isključivo zdrave namirnice koje će uz redovne šetnje i druge fizičke aktivnosti, oplemeniti cjelokupan ogranizam. Pored ishrane, veoma je važno obratiti pažnju i na konzumiranje alkohola. Preporučeno je samo popiti ne više do jedne čaše crnog vina u toku jednog dana.

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *