Zašto je BiH u fokusu zasjedanja Evropskog parlamenta

Objavljeno: 18.11.2018.


Bosna i Hercegovina je ove sedmice jedna od značajnijih tema rasprava u sjedištu Evropske unije u Briselu.




Nakon što sutra o izbornom procesu, ali i cjelokupnom stanju u Bosni i Hercegovini bude raspravljalo Vijeće za spoljne poslove Evropske unije na nivou ministara spoljnih poslova, o BiH će raspravljati i Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta. Igrom slučaja ili političke volje tako će se u Briselu u četiri dana održati dvije – jedna vanredna i jedna redovna rasprava posvećena BiH.

Sjednica Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta će biti održana u četvrtak u sjedištu parlamenta.

U okviru rasprave na Komitetu za spoljne poslove razmatraće se izvještaj posmatračke misije Evropskog parlamenta na proteklim opštim izborima u Bosni i Hercegovini, a nakon toga će se na dnevnom redu naći redovni godišnji izvještaj o stanju. Nacrt izvještaja je javnosti predstavljen u julu ove godine kada se Komitet osvrnuo na probleme sa provođenjem reformi u Bosni i Hercegovini, provođenjem odluka Ustavnog suda, ali i Suda za ljudska prava u Strazburu.

Dodatna zabrinutost je izražena na polju borbe protiv korupcije i organizvanog kriminala te slobode medija i nezavisnosti medija u Bosni i Hercegovini. Značajna pažnja je posvećena i migrantskoj krizi te broju migranta koji pristižu u Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina je tada pozvana da što prije dostavi odgovore na dodatna pitanja Evropske komisije na Upitnik, što se do današnjeg dana nije desilo, kako zbog sporosti sistema u Bosni i Hercegovini, tako i zbog rane predizborne kampanje za opšte izbore.

U skladu sa procedurama Evropskog parlamenta na nacrt izvještaja koji će biti poslat na dalju raspravu na plenarnom zasjedanju uložen je veliki broj amandmana članova Komiteta za spoljne poslove. Među ovim amandmani se ističe veliki broj amandmana koje su podnijeli poslanici iz Hrvatske. Oni su se većinom bazirali na već poznate teme poput federalizacije, subsidiranosti, decentralizacije, legitimnog predstavljanja, slučaja “Ljubić” te popunjavanja Domova naroda.

Potrebno je naglasiti kako se u većem broju amandmana koje su podnijele poslanice Dubravka Šuica, Marijana Petir i Željana Zovko ponovo ističe i zahtjev za formiranjem kanala na hrvatskom jeziku na javnim servisima u Bosni i Hercegovini te se govori o napadima i zastrašivanjima hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini.

Poslanice Zovko i Petir se nisu zaustavile tu nego su još jednom zatražile da se u sastav rezolucije unesu i amandmani o radikalizaciji u Bosni i Hercegovini te odlascima na strana ratišta, a njima se pridružio i francsuki poslanik iz redova desničarsko-populističkog Nacionalnog Fronta Jean-Luc Schaffhauser koji je govorio o džamijama koje su povezane sa vehabijskim pokretom u Bosni i Hercegovini.

Schaffhauser se nije zaustavio tu, pa je od Evropske unije kroz amandaman o nastavku evropskih integracija Bosne i Hercegovine kazao: “smatra da treba biti strpljiv i ne požurivati BiH u postupku evropske integracije o kojem još nije postignut konsenzus u zemlji”.

Poslanik iz Grčke Demetris Papadakis je uložio amandman koji se odnosi na povlačenje izvještaja o Srebrenici koji ukoliko dobije podršklu trebao bi djelimično reći sljedeće:

“Žali zbog odluke Narodne skupštine Republike Srpske da opozove svoje odobrenje izvještaja o Srebrenici iz 2004. i osuđuje izjave svih strana kojima se slave ratni zločini”.

Na Papadakisov amandman se naslanja i onaj koji je uložila grupa poslanika (Radoš, Kyuchyuk, Jakovčić i Vajgl) koji kaže: “žali zbog svakog slavljenja osoba osuđenih za najgore zločine protiv čovječanstva; hitno poziva na to da se iskaže poštovanje žrtvama ratnih zločina i da se podstiče pomirenje; podsjeća sve političke vođe i institucije u BiH da su odgovorni za objektivnu procjenu događaja iz ratnih vremena u interesu istine, pomirenja i mirne budućnosti te za izbjegavanje zlouporabe pravosuđa u političke svrhe”.

Prema trenutno dostupnim informacijama spoljna politika Bosne i Hercegovine je samo 61% usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, pa zbog toga grupa poslanika (Radoš, Kyuchyuk i Jakovčić) traže da se u izvještaj doda i sljedeća stavka: “podstiče Bosnu i Hercegovinu da se potpuno uskladi s relevantnim izjavama EU i odlukama Vijeća u vezi sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom te zajedničkom bezbjednosnom i obrambenom politikom; snažno podržava BiH da se uskladi s odlukama Vijeća kojima se uvode restriktivne mjere EU-a u kontekstu nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i događaja u istočnoj Ukrajini, te žali zbog namjernog izostanka saradnje nekih političkih aktera”.

Na istom tragu je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Christian Dan Preda koji se dotakao teme uticaja stranih sila u Bosni i Hercegovini: “primjećuje sve veći uticaj stranih snaga u BiH; čvrsto vjeruje da je veći angažman EU u BiH najbolji način za obezbjeđenje napretka prema postizanju evropskih vrijednosti, stabilnosti i napretka u zemlji”.

Među rijetkim pozitivnim stvarima iznesenim na račun Bosne i Hercegovine mogao bi se naći amandman nekadašnjeg šefa delegacije EP za Jugoistočnu Evropu Edvarda Kukana koji je zatražio da se posebno pohvale učenici iz Jajca koji su ove godine primili i posebnu nagradu za borbu protiv fenomena “dvije škole pod jednim krovom” i kaže: “pohvaljuje učenike srednje škole iz opštine Jajce za osvajanje nagrade Max van der Stoel 2018. za izuzetnu hrabrost i inspirativni aktivizam.”

Nacrt izvještaja Komiteta za spoljne poslove o Bosni i Hercegovini možete pročitati na linku OVDJE.

Izvor: N1

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *