BiH ni na jednoj strateškoj mapi

Objavljeno: 12.11.2018.


BiH na većini evropskih i svjetskih foruma ima uglavnom marginalnu ulogu, iako u javnosti postoji osjećaj da ima veliki značaj u regionalnim i evropskim okvirima.




Čak i kad se radi o regionalnim forumima i strategijama, BiH se teško može naći na mapi. Primjera radi, kad se radi o glavnim evropskim transportnim koridorima u našem regionu, oni se uglavnom nalaze u Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.

Ako govorimo o gasnoj i energetskoj infrastrukturi na zapadnom Balkanu, većina koridora je u Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj, a BiH nema nijednu stratešku tačku na jadranskoj obali koja bi bila atraktivna sa stanovišta ekonomskih ili drugih interesa.

Ima samo ogranak jednog važnog evropskog transportnog koridora – 5c, a riječni plovni put koritom rijeke Save nema evropski značaj. Čak i u eventualnim gasnim koridorima spominje se da bi BiH ili RS mogle dobiti krakove nekih većih sistema. Osim toga, ako pogledamo mapu elektroenergetske mreže, vidjećemo da nijedan evropski koridor ne prolazi teritorijom BiH, iako se zvaničnici hvale da imamo veliki potencijal u ovoj oblasti.

Nasuprot tome, BiH ima najkomplikovaniju unutarpolitičku situaciju, s najviše etničkih grupa čija prava nisu riješena na način koji bi zadovoljio sve njih, pa zemlja trpi političku nestabilnost u istom trenutku kada čak ni u regionalnim okvirima nema veliku važnost.

U takvoj situaciji može se lako objasniti zašto se u evropskim krugovima BiH spominje samo kao potencijalni izvor terorizma, ekonomske stagnacije i nestabilnosti. Iako Evropska komisija pokušava BiH uključiti kroz makroregionalne inicijative, poput Dunavske ili Jadranske, BiH i dalje nije uspjela postići veću vidljivost u njihovim okvirima.

U Evropskoj komisiji preporučuju BiH da se aktivnije uključi u ove makroregionalne inicijative jer joj mogu pomoći ne samo da dobije finansijska sredstva i stručnu pomoć kroz evropske fondove, nego i da stekne potrebno iskustvo u budućim pregovorima o članstvu.

“Ono što je jedinstveno za ove inicijative je da omogućavaju zemljama aspirantima na članstvo da učestvuju u projektima na ravnoj nozi sa zemljama članicama i tako rade na pitanjima od zajedničkog interesa, ali i da pojačaju međusobno povjerenje između zemalja, administracija i građana”, rekao je Žan-Pjer Halkin, šef Odjeljenja za makroregionalne strategije Evropske komisije za “Nezavisne”.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, kaže da BiH niti ima strateški važnu poziciju, niti ima neke velike resurse koji bi drugima bili zanimljivi. Osim toga, kako ističe, sama politička nestabilnost u zemlji ne dozvoljava da se bilo ko odluči da se ozbiljnije posveti nekim svojim poslovima i nađe svoj interes u BiH.

“Ne vidim neke velike resurse koje bi BiH mogla iskoristiti kao neki adut u međunarodnim odnosima. I energetski smo mnogo siromašniji nego što se misli. U transportnom smislu takođe je situacija loša, a transport je postao okosnica razvoja. Dakle koje prednosti mi imamo? Nešto bi se sigurno moglo i naći, ali to bi trebalo dobro izanalizirati i razmisliti, i da opet nemate punu participaciju, nego da to bude nešto marginalno”, smatra Šolaja.

Na pitanje kako tumači da onda prosječni stanovnik BiH misli da smo u globalnim okvirima značajni, on kaže da to dijelom dolazi zbog statusa bivše Jugoslavije, ali i ratnih dešavanja tokom devedesetih kad je BiH bila na naslovnicama svjetskih medija.

“A imate i političke elite koje kroz medijski sistem nastoje da fokusiraju procese kao da se sve vrti oko nas”, zaključuje Šolaja.

Izvor: Nezavisne

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *