DW: Izbori za Kongres, šansa za demokrate da utiču na Trampa

Objavljeno: 31.10.2018.


Kongresni izbori koji se održavaju 6. novembra najbolja su šansa za američke demokrate da utiču na ponašanje Trampove administracije – prije sljedećih predsjedničkih izbora koji se održavaju za dvije godine, piše danas Dojče vele.




Spoljna politika imala je veoma značajnu ulogu u predizbornoj predsjedničkoj kampanji u SAD, a tako bi moglo da bude i sa kongresnim izborima koji se održavaju u novembru, mada na indirektan način.

“Izbori koji se održavaju na sredini predsjedničkog mandata su obično odraz predsjednikove popularnosti“, kaže za DW Trevor Trel sa Univerziteta Džoržd Mejson.

“Trampova spoljna politika nije dobro primljena u američkoj javnosti – i to je imalo loš efekat na njegovu popularnost“, navodi on.

I dok spoljna politika neće biti ključna tema na kongresnim izborima, rezultat tih izbora mogao bi da se na razne načine odrazi na spoljnu politiku Donalda Trampa.

Ako demokrate uspiju da oduzmu republikancima kontrolu u Senatu, što nije baš vjerovatno ali nije ni nemoguće, navodi DW, to bi im dalo mogućnost uticaja na spoljnu politiku.

Na primjer, na Trampov način raskidanja i sklapanja trgovinskih ugovora, koji su najvažnija stavka Trampove političke agende.

I zato bi poraz u Senatu za Trampa i republikance bio pravi košmar, ocjenjuje se u analizi.

“Kada je riječ o javnom diskursu, on bi se bitno izmijenio ako bi demokrate preuzele kontrolu nad Senatom, jer bi oni svakako pokrenuli istražne postupke koji bi se bavili spornim potezima Trampove administracije, uključujuci i promjene u zakonskim odredbama o imigraciji”, kaže Frensis Li, stručnjak sa Univerziteta u Merilendu.

Ne samo što bi Trampova imigrantska politika bila podvrgnuta detaljnom ispitivanju, već bi bila pokrenuta i nova istraga u vezi s optužbama da je Rusija imala važnu ulogu u Trampovoj predsjedničkoj kampanji.

Ništa od toga ne bi promenilo pravac kojim se kreće Trampova spoljna politika, ali stvari bi postale složenije i Trampu bi bilo potrebno više vremena da sprovodi svoje odluke, ističe DW.

U nekim slučajevima on bi sigurno morao da razmisli i o tome da li uopšte vredi ulagati napore i da li je politička cijena koju bi morao da plati kako bi ostvario određeni spoljnopoliticki cilj možda ipak previsoka.

Ovaj put se u Kongresu mijenjaju i nosioci različitih funkcija povezanih sa spoljnom politikom – šef Komiteta za spoljne odnose u Predstavničkom domu, republikanac Ed Rojs, napušta funkciju, baš kao i njegov pandan u Senatu, republikanac Bob Korker.

Pol Rajan, predsjedavajući Kongresa, koji ima i ključnu ulogu u kongresnoj spoljnoj politici, takođe je najavio da ne želi više da bude na toj funkciji.

Ali u slučaju da demokrate preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, svakako bi mnogo više porastao njihov uticaj na unutrašnju politiku.

Američki Ustav omogućava Kongresu mnogo veće miješanje u unutrašnju nego u spoljnu politiku.

Bio bi to prije svega kraj svih nadanja republikanaca da će potpuno eliminisati reformu zdravstvenog sistema Baraka Obame, ocjenjuje DW.

Osim toga, uspijeh demokrata natjerao bi Trampa da se s njim ophodi na mnogo umjereniji način, jer, njihova saglasnost bi mu bila potrebna pri odlučivanju o stvarima koje izgledaju banalno, ali su zapravo veoma bitne, na primjer, o podizanju gornje granice državnog duga.

Tanjug

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *