Žene kosi MOŽDANI UDAR, muškarce INFARKT

Objavljeno: 22.9.2018.


U Bosni i Hercegovini svakog sata od posljedica kardiovaskularnih bolesti preminu dvije osobe.




Zvanična statisitka pokazuje da godišnje oko 18.500 građana BiH umre od akutnog infarkta miokarda, moždanog udara, srčanog zastoja, esencijalne primarne hipertenzije, kardiomiopatije, srčane slabosti i hronične ishemijske bolesti srca.

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje FBiH, muškarci najčešće umiru od infarkta srčanog mišića, a žene od moždanog udara.

Od ukupnog broja pacijenata koji godišnje umru u Srpskoj, svaki drugi umre od bolesti srca i krvnih sudova, a ta brojka se godišnje kreće oko 7.200. Broj preminulih od kardiovaskularnih bolesti konstantno je u porastu, za nekih sedam odsto na godišnjem nivou.

Konačni bilans je da se 47 odsto ukupne smrtnosti u Srpskoj odnosi na kardiovaskularna oboljenja, a prema nekim procjenama, svakog dana se desi četiri do pet infarkta.

Redovna kontrola
U Institutu za javno zdravstvo (IJZ) RS potvrđuju da su kardiovaksularne bolesti na prvom mjestu kada je riječ o uzrocima smrti u Srpskoj. Upozoravaju da glavni faktori rizika, koji su odgovorni za 80 odsto smrti od bolesti srca i moždanog udara, jesu duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, gojaznost, visok krvni pritisak i povišen holesterol.

– Nećete nužno razviti kardiovaskularno oboljenje ukoliko imate neki od faktora rizika. Međutim, što imate veći broj faktora rizika, veća vjerovatnoća je da hoćete, osim ukoliko ne preduzmete akcije radi promjene vaših faktora rizika – objašnjava specijalista socijalne medicine u IJZ Dragana Grujić Vujmilovićeva.

Načelnica Klinike za onkologiju u UKC RS: Karcinomi postaju VODEĆA BOLEST u Srpskoj, krivci duvan i NATO bombe
Dodaje da bi se kontrolom glavnih faktora rizika moglo izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka.

– Međutim, male promjene mogu da naprave veliku razliku. Potrebno je ograničiti upotrebu unaprijed upakovane hrane koja obično sadrži velike količine šećera, masti i soli, smanjiti unos zaslađenih napitaka, zamijeniti slatkiše svježim voćem, ograničiti unos alkohola. Takođe je potrebno dnevno najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti, pet puta sedmično. Za srce su naročito dobre šetnja, trčanje, plivanje i vožnja bicikla. Prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera, koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje – ističe Vujmilovićeva.

Preporuke
Iz Zavoda za javno zdravlje FBiH saopštili su da se, kad je riječ o hrani, za zdravo srce preporučuje pet manjih porcija svježeg voća i povrća dnevno.

– Namirnice mogu biti svježe, zamrznute, konzervirane ili suve. Hrana bi trebalo da daje energiju, a ne da je oduzima, pa treba pokušati smanjiti konzumiranje industrijski prerađene i zapakovane hrane koja često sadrži visok udio masnoće i soli, treba smanjiti upotrebu zaslađenih pića i voćnih sokova, a birati vodu ili nezaslađene sokove. Bijeli hljeb i tjesteninu treba zamijeniti hljebom i tjesteninom od cjelovitih žitarica – kažu u ovom zavodu.

Kad je riječ o fizičkoj aktivnosti, dobro je igranje, hodanje, obavljanje kućnih poslova, rad u vrtu, plesanje…

– Treba koristiti stepenice umjesto lifra, hodati, šetati, voziti bicikl umjesto vožnje automobilom. Prestanak pušenja jedna je od najboljih stvari za srce – ističu u ZZJZ.

Takođe, izračunato je da je uticaj stresa na srce jednak štetnom uticaju najmanje pet cigareta dnevno. Osobe koje se nalaze pod stalnim stresom izložene su većem riziku od srčanog udara i prerane smrti. Tačnije, osobe koje su patile od tjeskobe i stresa su pod 27 odsto većom vjerovatnoćom da dožive srčani udar, pokazuju mnoge studije.

Stres
Jedna od većih prijetnji ljudskom srcu svakako je i stres. Mnoga naučna istraživanja su pokazala da su iznenadnim bolestima, poput infarkta, prethodila stresni događaji u životu oboljelog, iako to nije uvijek bilo vidljivo na prvi pogled.

Ipak, dugotrajna i snažna emocionalna stanja mogu da preusmjere fiziološke procese organizma ka patologiji. Stres kojem su mnogi ljudi svakodnevno izloženi zbog dinamičnog načina života utiče na pojačanu aktivnost simpatičkog nervnog sistema, što dovodi do povećanog lučenja adrenalina, te ozbiljnih srčanih oboljenja.

SrpskaInfo

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *