Razarajuće klimatske promjene će biti sve veće, a prvi na udaru je BALKAN

Objavljeno: 22.9.2018.


Procjenjuje se da će Balkan u narednom periodu biti jedan od regiona najpogođenjihih klimatskim promjenama, a da su one već uzele ozbiljnog maha nema nikakve dileme, jer je od 2000. godine pa do danas Srbija izgubila više od šest milijardi evra za saniranje posljedica nepogoda u sektorima koji su pretrpjeli štete, upozoravaju stručnjaci i nadležni.




Štete usljed vremenskih ekstrema – suše, kiša, olujnih vjetrova, trpe svi sektori, a najviše poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan kaže da je definitivno jasno da su klimatske promjene “na djelu”.

– Ono oko čega postoji neslaganje jeste da li je to usljed činjenja ljudske civilizacije i devastiranja životne sredine ili je to uobičajeni ciklus klimatskih promjena – rekao je ministar za Tanjug.

On je upozorio da stručnjaci procjenjuju da će region Balkana u narednom periodu biti jedan od najpogođenijih klimatskim promjenama i da toga moramo biti svjesni.

Podizanje srednje godišnje temperature usloviće nepogode, suše, poplave, a najugroženiji sektor je poljoprivreda, dok posljedice može pretrpjeti i energetika, šumarstvo, vodoprivreda.

– Zbog toga treba djelovati i preventivno, voditi računa o pijaćoj vodi, a treba smanjivati i emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Takođe, jedna od važnih mjera koje bi se mogla preduzeti jeste pošumljavanje – objašnjava Trivan.

Kada je riječ o spremnosti za borbu sa ektsremima i posljedicama, on podsjeća da se klimatske promjene nisu desile preko noći i da su se indikatori pojavili još prije 30 godina, ali da ta pojava u svijetu tada nije bila ozbiljno shvaćena.

Profesor Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu kaže da se ne može precizno reći koji je sektor manje, a koji više pogođen promjenama klime, koje su sve učestalije, i istakao da su svi sektori pogođeni u manjoj ili većoj mjeri.

Poljoprivreda je, kako kaže, pretpjela najveće gubitke zbog suša kojih je bilo godinama unazad, a posljedice nisu manje ni po šumarstvo zbog požara, i upozorava da se može očekivati njihova češća pojava u budućnosti.

epa05228814 Image made available on 24 March 2016 shows the cracks of earth of a dried out Timah Tasoh dam, about 530km from Kuala Lumpur, in Kedah state north of Malaysia, 23 March 2016. The water level in the Timah Tasoh dam and three more dams in Malaysia is on critical level following the current heat wave in the country. EPA/STR MALAYSIA OUT

– Klimatske promjene već utiču na sektore poljoprivrede, šumarstvo, vodne resurse, ljudsko zdravlje, biodiverzitet – kaže Đurđević ističući primjer da pojedine biljne vrste sada ranije cvjetaju, u prosjeku četiri do pet dana, a neke požure i nekoliko nedjelja u odnosu na ono što je bio prosjek u 20. vijeku.

Govoreći o šteti usljed vremenskih ekstrema, Đurđević objašnjava da su one od 2000. do 2015. bile oko 5,5 milijardi evra, a pošto je i ove godine bila suša, gubici će dostići vjerovatno još oko milijardu.

– To znači da je od početka 21. veka izgubljeno 6,5 milijardi evra u svim sektorima usled ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. To je donja granica procjena – objašnjava sagovornik Tanjuga.

Na pitanje kako se boriti sa ekstremima, on kaže da je jedan način redukcija gasova sa efektom staklene bašte, ali i prilagođavanje.

– Postoje procjene, istraživanja i predlozi. Dobro bi bilo riješiti problem navodnjavanja u poljoprivredi, ali tako nešto još ne može da se implementira jer je postupak složen i zahtijeva detaljniju analizu – ističe Djurdjević.

Problem je, kako on kaže, i to što sektori još ne prepoznaju da je to jedan od zadataka i svaki pojedinačno treba da se bavi time kako može da odgovori na promjene i buduće rizike i svede ih na minimum.
– Svi treba da imaju svijest da se klimatske promene dešavaju i da će njihov uticaj biti još veći u budućnosti, tako da moramo živjeti sa njima i dati doprinos da se posljedice smanje – ističe prof. Đurđević.

Kako je objasnio, Srbija je zacrtala stotinak mjera za sve sektore, od kojih je, međutim, neke mjere lako primijeniti, dok su neke komplikovanije za sprovođenje.

– Jedan od primjera jednostavnijih mjera i rješenja jeste primjena određenih agrotehničkih mjera, počev od načina na koji se siju biljke, vreme kada se to čini, tehnologija, korišćenje određenog đubriva… Takođe, i odgovornije korišćenje vode može da pomogne da sačuvamo određene količine.

U odnosu na te, lakše mjere, navodnjavanje je ipak komplikovaniji posao jer traži značajna sredstva, zatim analizu, potom često se pojavljuju problemi sukoba više korisnika i slično – naveo je on.

Kada je riječ o drugim sektorima, takođe pogođenih klimatskim promjenama, kao što je, na primjer građevina, postoji i način sertifikovanja novih zgrada otpornih na klimatske promjene, odnosno mogućnost da se u toku izgradnje ugrade rješenja koja su otpornija na ekstreme, visoke temperature i velike poplave.

Najbolji pokazatelj da se klimatske promjene dešavaju jeste to što, kako kaže Đurđević, ljudi imaju osjećaj da više nema godišnjih doba, odnosno da je više ljetnjih dana, koji počinju ranije i traju duže.

– Jedan od ekstrema je temperatura koja je u Srbiji zabilježena u aprilu ove godine, kada je prosječna temperatura bila šest stepeni viša nego sredinom dvadesetog vijeka – naveo je primer Đurđević, što je anomalija koja se dešava jednom u 2000. godina.

– To je dokaz koliko su klimatske promjene uzele maha – precizira on.

Klimatske promene utiču i na zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Đurđević podsjeća da postoje istraživanja i analize iz perioda kad se desio toplotni talas 2007. godine, a koji je trajao oko 15 dana, kad je smrtnost osoba starijih od 65 godina bila 75 odsto veća.

Osim toga, javljaju se i prenosioci bolesti koje nisu karakteristični za ovo podneblje, poput virusa Zapadnog Nila koji prenose komarci, a koji su bili češći u južnim krajevima.

– Posljedice na ljudsko zdravlje, međutim, ne ogledaju se samo u tome – upozorava prof. Đurđević.

Jedan od primjera kako utiču na zdravlje neposredno se pokazao 2014. godine, kada je u poplavama stradalo dosta objekata i građani nisu mogli imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

– Slično je i u svijetu. Primera radi, uragan u Portoriku prošle godine doveo je do toga da je stradalo dosta ljudi koji nisu imali pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti i drugim objektima zbog porušene infrastrukture, kao ni pristup čistoj vodi – rekao je taj profesor.

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *