SPASOVDAN: Brada, molitva, i bogata trpeza! Običaji i šta valja uraditi danas!

Objavljeno: 17.5.2018.


Srpska pravoslavna crkva danas slavi Vaznesenje Gospodnje, u narodu praznik poznatiji kao Spasovdan. Ovaj praznik pada 40 dana poslije dana vaskrsenja Hristovog, a evo šta na njega valja a šta ne valja raditi.




Na ovaj važan datum u godišnjem kalendaru pravoslavnog vjernika, ili samo poštovaoca tradicije, obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu, tj, u ovom slučaju samom Hristu.

Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su čobani pripremali krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usjevima.

Za Spasovdan se može piti mlijeko, koje se nije kušalo od Nove godine do danas.

Prema običajima, na današnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.

Vjernici su odlazili u crkvu na vjerski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak.

Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje.

Ispred crkve su se pekli jaganjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bombone.

VAŽAN DAN, POSEBNO BANJALUČANIMA

Spasovdan je u srpskom narodu oduvijek imao veliki značaj, pa je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države – Dušanov zakonik, obnarodovan baš na današnji dan 1349. godine.

Spasovdan se slavi i kao krsna porodična slava, ali i kao mjesna slava. Tako je Spasovdan slava manastira Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja i Istočnog Novog Sarajeva.

Kao što se u Jerusalimu četrdeset dana poslije Vaskrsa išlo u Vitlejem u litiji, tako se i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi organizuje Spasovdanska litija.

Beograd ima svoju, u znak sećanja na 1403. godinu, kada je despot Stefan Lazarević Beograd proglasio prestonicom Srbije. Tada su ustanovljeni i gradski grb i zastava. U srpskoj prestonici proslava slave je obnovljena 1992. godine, nakon komunističke “pauze” od 1947.

Banja Luka i Beograd će i danas, tradicionalnom litijom obilježiti svoju slavu, a koje ulice će biti zatvorene čitajte OVDJE.

ŠTA KAŽE CRKVENO UČENJE

Spasovdan uvijek pada u četvrtak šeste nedjelje poslije Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu.

Pošto se Gospod kroz četrdeset dana iza svoga vaskrsenja javljao učenicima govoreći im o Carstvu Božijem i pošto im je zapovijedio da se ne udaljuju od Jerusalima nego da čekaju obećanje Svetog Duha, Gospod je izveo svoje učenike do Vitanije, podigao svoje ruke, blagoslovio ih i uznijeo se na nebo. Toga dana Hristos im je rekao:

“Idite po svem svijetu i propovjedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen”.

Da bi u tome uspjeli, Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovijedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli da prenesu Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavaju u vjeri – odatle naziv Spasovdan.

(Mondo.rs)

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *