Bitkoin – revolucija u fazi djetinjstva

Objavljeno: 13.1.2018.

Piše: Momir Bulatović

Pojava kriptovaluta je, u osnovi, izraz pobune protiv nepravednog monetarnog sistema sa US dolarom na čelu. Svaka pobuna može biti značajna, a za krupne bankare (bankstere) ova može biti i posebno opasna, budući da je promišljena, konsistentna i ekonomski prihvatljiva za sve više učesnika

Trgovanje drugorazrednim hipotekarnim obveznicama bio je američki posao koji je doveo do finansijskog sloma i svjetske krize 2008. godine. Na samom početku izgledalo je da su bankari konačno pronašli „Sveti gral“ – trgovinu vrijednosnim papirima koja odbacuje džinovske profite, a nosi nula rizika.

Tržište je bilo u eksplozivnom rastu što je privuklo pažnju branše iz ostatka svijeta. Tako je i Centralna banka Kine uputila stručni tim u Ameriku sa ciljem da shvati ekonomsku logiku i savlada tehnike ove „trgovine stoljeća“. Kažu da je njihov izvještaj bio neobično kratak. „Radi se o jednoj svijeći i milion ogledala. Odbljesak je nesumnjivo jak, ali samo dokle svijeća bude gorjela…“, konstatovali su i preporučili da se ovakvi poslovi izbjegavaju.

Deset dugih godina ekonomske krize nesumnjivo su potvrdile tačnost ovih ocjena. Istina, svijeća – realni dio svjetske privrede i kapitala – još nije dogorjela, ali je izgubljena iza svega što se predstavlja kao izvor svjetlosti, iako to nije ništa drugo do (uveličavajuće) ogledalo. Iz takvog, posvemašnjeg haosa, tražila su se nova rješenja. Jedno od njih je bilo u kriptovalutama.

STVARANjE BITKOINA Kriptovalutom se naziva digitalni znak (ulog) kreiran da služi kao sredstvo razmjene, a koristi kriptografske tehnike da bi se omogućile transakcije, kontrolisalo kreiranje novih jedinica i potvrdili obavljeni transferi. Krajem 2017. godine je postojalo više od hiljadu različitih kriptovaluta, ali je većina veoma slična, ili predstavlja neku vrstu derivata prvom potpuno primijenjenom modelu – bitkoinu.

Bitkoin može da se napravi (zaradi) ili da se, što je mnogo jednostavnije, kupi za dolare.

U jednoj od rijetkih izjava, osnivač bitkoina Satoši Nakamoto objasnio je da njegov sistem plaćanja kontroliše samo digitalni kod, a ne nijedna centralna banka, ili vlada. On je vlade optužio da falsifikuju vrijednost nacionalnih valuta, a tradicionalno bankarstvo da pozajmljuje novac u obliku kredita koji nemaju ni minimalno pokriće u njihovom kapitalu. Tako lažni novac u talasima prekriva svijet realne ekonomije. U literaturi se može pronaći tvrdnja da se iza ovog (mističnog) imena ne nalazi jedan čovjek, već grupa pojedinaca, što može biti zanimljivo, ali ne i previše važno.

Bitkoin nije nešto što se može fizički dodirnuti. On je digitalni zapis u okviru kompjuterskog sistema plaćanja baziranog na mreži kompjutera (P2P) koji ostvaruju međusobnu vezu, bez postojanja centralnog servera. U sistemu u kojem, na bazi složenog algoritma, svaki računar može predstavljati server drugome, ne može biti nikakve spoljne kontrole. Posebno ne od strane velikih banaka i vlada.

Korisnici ove kompjuterske mreže („nodes“) rješavaju složene matematičke algoritme. U žargonu, ovaj se posao naziva „rudarenje“. Kad uspiju u rješavanju zadataka, njihov rezultat se bilježi u njihov virtuelni elektronski novčanik, a sve se knjiži u svojevrsnoj javnoj glavnoj knjizi nazvanoj „blockchaine“.

Na početku, 2009. godine, nagrada za jedno uspješno „rudarenje“ bila je 50 bitkoina. Tri godine kasnije, 2012, ona je prepolovljena (25 bitkoina), da bi od 2016. iznosila 12,5 bitkoina. Sljedeće umanjenje napola očekuje se 2021. godine. Ponuda novih bitkoina, kako vrijeme bude prolazilo, biće sve manja i manja, dok konačno ne bude iscurio i posljednji u 2140. godini. Ukupan broj bitkoina ne može biti veći od 21 miliona.

Ali koliko god bilo otežano sticanje novih apoena, transakcije između vlasnika bitkoin novčanika bivaju sve olakšanije i učestalije. One su oslobođene troškova koje zaračunavaju banke prilikom prenosa sredstava i nisu podložne bilo kakvoj institucionalnoj kontroli. U tri godine (od 2014. do 2017) broj dnevnih bitkoin transakcija se učetvorostručio.

FENOMEN BITKOINA Prva transakcija u bitkoinima ostvarena je 12. januara 2009. godine. Vrijednost jednog bitkoina bila je jedan dolarski peni. Ali u 2013. godini, poslije finansijske krize na Kipru, „šišanja“ (krađe) depozita pod izgovorom da je u pitanju novac ruske mafije, kao i zatvaranja tamošnjih banaka i isključivanja bankomata, mnogi ljudi su se okrenuli bitkoinu. Potražnja je bila tako masivna da je cijena premašila 230 dolara za jedan bitkoin. Krajem novembra iste godine ona je dodatno porasla za 377 odsto i dostigla iznos od 1.242 dolara. Cijena bitkoina je dalje rasla na zapanjujući način. Tokom 2015. njen rast je bio 35 odsto, naredne 2016. godine je iznosio 123 odsto, da bi 2017. on bio nevjerovatnih 900 procenata. U apsolutnim brojevima, to je značilo da se krajem 2017. godine trgovalo na nivou 16 hiljada US dolara za jedan bitkoin. Cijena bitkoina je bila izložena stalnim i velikim fluktuacijama, ali je zabilježila spektakularan rast.
Ukupno su sve kriptovalute (bitkoin predstavlja nešto više od polovine ove trgovine) tokom novembra 2017. godine porasle za 64 odsto. Cijena bitkoina je, u samo dvije nedjelje novembra, otišla sa 6 na 10,5 hiljada dolara. U vikendu kada Amerikanci slave Dan zahvalnosti broj korisnika elektronske bitkoin berze premašio je 13,3 miliona. Poređenja radi, cijene akcija top 500 američkih korporacija su, tokom te godine, porasle za 15,5 odsto.

EFEKAT MREŽE Da li je bitkoin dobar ili loš? Za korisnike ove kriptovalute i poslove koje oni obavljaju njom on je, očigledno, dobar u mjeri koliko bitkoina posjeduju i načina na koji ga koriste.

Procjenjuje se da je krajem 2017. godine bilo 18,7 miliona bitkoin novčanika. U odnosu na globalnu populaciju (7,6 milijardi ljudi), to je zanemarljivih 0,25 odsto.

Onaj ko je ranih devedesetih godina prošlog vijeka imao elektronsku adresu, nije imao mogućnosti da komunicira sa mnogo ljudi. Današnji život je nezamisliv bez nje. Kako raste broj korisnika neke mreže, raste i korist koju oni imaju od nje, kao i vrijednost same kompjuterske mreže.

Analogija sa Fejsbukom može doprinijeti boljem razumijevanju.

U svojim ranim danima, 2004. godine, Fejsbuk je imao milion korisnika i tržišnu vrijednost od oko 5 miliona dolara. Dvije godine kasnije (2006) bilo je 12 miliona korisnika, a vrijednost kompanije je bila milijardu dolara. Do 2010. godine broj korisnika se popeo na 600 miliona. Vrijednost kompanije je bila 56 milijardi dolara. Konačno, krajem 2017, dvije milijarde ljudi je koristilo Fejsbuk, a njegova tržišna vrijednost je dostigla 522 milijarde. Tržišna evaluacija Fejsbuka je, dakle, od 2010. godine rasla pomnožena faktorom deset.

Finansijski analitičari izračunali su da bi, ako bi se procjena vrijednosti bitkoina napravila na bazi ovih zakonitosti, on u roku od deset godina mogao dostići cijenu od milion dolara.

BITKOIN V.S. DOLAR Najveći problem u prosuđivanju o bitkoinu predstavlja njegovo upoređivanje sa US dolarom. Da bi se neka stvar izmjerila, mora postojati usvojeni standard, kao što je metar u mjerenju dužine. Ako se pođe od dolara, kao uobičajene mjere finansijske vrijednosti, treba znati da se on stalno emituje („štampa“) na osnovu ničim ograničenih odluka konzorcijuma privatnih banaka, pod imenom Federalne rezerve, a u skladu sa potrebama američke vlade i njene nezajažljive potrošnje. Kao rezultat toga, dolar je izgubio 97 odsto svoje kupovne moći. Ono što je 1913. godine koštalo jedan, danas ima cijenu više od 24 dolara. Stoga, on teško može da bude ikakva, a posebno ne presudna mjera. S druge strane, bitkoin ima ograničenu emisiju koju kontroliše kompjuterski algoritam. Učesnici vjeruju da je proces automatizovan i zaštićen od bilo čije samovolje.

Prednosti bitkoina su očigledne kada se gleda strana ponude. One su još impresivnije kada se posmatra strana tražnje.

Na ograničenu količinu bitkoina nailazi ogromna dolarska tražnja. Ova kriptovaluta je stekla ugled sigurne i visokoprofitabilne investicije pa imaoci dolara žele da ih pretvore u bitkoin. Posljedično, cijena bitkoina izražena u dolarima ne govori ništa o vrijednosti samog bitkoina, nego o očekivanjima da će ona, u dolarskom izrazu, rasti i u budućnosti. Tako se najveći dio dolara u kupovinu bitkoina plasira ne da bi se posjedovala ova kriptovaluta i sa njom obavljale transakcije već da bi se brzo zaradila veća suma dolara od uložene.

Konačno, ključna prednost bitkoina se sastoji u tehnologiji koju on zahtijeva. Bitkoin je privukao već stotine miliona dolara investicionog kapitala kojim je nabavljena izuzetno moćna računarska oprema neophodna za „bunarenje“. Time se stvaraju realne mogućnosti da se preuzme najveći dio poslova (ili svi) u sferi monetarnih transakcija i ugrozi monopol postojećeg bankarskog sistema. Indikativno je da se, prema nezvaničnim podacima, najveća kompjuterska „gnijezda za bunarenje“ bitkoina nalaze u Kini i Rusiji. Uzgred, tehnologija tolike moći ne mora imati samo jednu namjenu.

BANKARSKA KONTRAREVOLUCIJA Bitkoin pokazuje koliko je zvanična valuta postala suštinski nevrijedna. Sve je počelo prilično davno, u okrilju liberalnog kapitalizma i posvemašnje prevlasti finansijskog nad realnim kapitalom. Poslije kraha američkog (i svjetskog) bankarskog sistema 2008. godine, zapadne vlade su povele politiku „lakog novca“. Dužnička kriza je „rješavana“ novim i sve većim dugovima. Laki novac je onaj novac koji su centralne banke, pod izuzetno povoljnim uslovima (uključujući i negativnu kamatnu stopu), odobravale poslovnim bankama u cilju podsticanja proizvodnje i potrošnje, a kao sredstva izlaska iz recesije. Ali to više nije bio državni već novac banaka, a one su sa njim postupale sa ciljem maksimizacije svojih profita. Tako je „laki novac“ postao „pametni novac“. Pametan je onaj novac koji sam od sebe donosi zaradu i to prilično veliku i bez ikakvog rizika. Banke su dobijale milijarde novog novca, praktično kao poklon, i ulagale su ga u međusobnu trgovinu. One su, pri tome, knjižile profite mjerene stotinama milijardi, ali i stvorile monstruma pod imenom finansijski derivati.

Procjenjuje se, jer niko ne zna tačan iznos, da ukupna vrijednost tih CDS derivata desetostruko premašuje ukupni svjetski BDP. A taj nepostojeći, izmišljeni kapital se, u pravnom i ekonomskom poretku, izjednačava sa realnim. Kao kada bi neko u decilitar vrhunskog vina sipao litar obične vode i tvrdio da takva bevanda ima ukus izvornog vina.

Bitkoin je upravo i stvoren sa namjerom sa prevaziđe tako nakaradni finansijski sistem. Stoga, krupni bankari, osjećajući se ugroženim, oko njega pletu opasnu mrežu koja može biti čak i smrtonosna. Džejmi Dajmond, izvršni direktor super moćne J. P. Morgan Čejs banke, uporno je napadao bitkoin govoreći da je u pitanju obična prevara i da će otpustiti svakog svog zaposlenika koji bude „lud“ da trguje ovom kriptovalutom. On je bio najglasniji, ali svakako nije bio usamljen. Ali šta drugo očekivati od gospode iz velikih banaka? Da li su oni privrženi istini, ili odbrani svojih interesa? U isto vrijeme, sve velike banke stvaraju nove (svoje) kriptovalute na istim principima kao i bitkoin, ali vođene svojim lukrativnim pobudama.

Najozbiljnija primjedba koja se upućuje kriptovalutama jeste da one, usljed svoje decentralizovanosti i anonimnosti učesnika, predstavljaju mogućnost pranja novca stečenog na ilegalan način, najčešće kriminalom. To može da bude istinito, uz nužnu napomenu da su i veliki bankari nebrojeno puta pokazali da nisu gadljivi na novac stečen na ovakav način. Mogućnost masnih provizija uvijek bi nadjačala njihove (inače skromne) moralne skrupule.

NOVA TRGOVINA Od polovine 2018. godine planirano je ozvaničenje trgovine vrijednosnim papirima (fjučersima) vezanim uz bitkoin. Do bitkoina će se i nadalje dolaziti „rudarenjem“, odnosno procedurom predviđenom za njegovo sticanje i kupovinom na specijalizovanim berzama od postojećih vlasnika voljnih da ih prodaju. S druge strane, fjučersi će teći potpuno nezavisno od bitkoina, budući da predstavljaju klađenje krupnih igrača u odnosu na njegovu očekivanu vrijednost u dolarima. Manipulišući količinom dolara koja je potrebna za kupovinu bitkoina, oni će imati moćan alat i da ga ozbiljno napadnu, nakon što na njemu ostvare dopunsku zaradu. Za mnoge je razlika između bitkoina i fjučersa vezanih uz njega nevidljiva, iako je suštinska.

MOGUĆNOST POBJEDE? Pojava kriptovaluta je, u osnovi, izraz pobune protiv nepravednog monetarnog sistema sa US dolarom na čelu. Svaka pobuna može biti značajna, a za krupne bankare (bankstere) ova može biti i posebno opasna, budući da je promišljena, konsistentna i ekonomski prihvatljiva za sve više učesnika. Moćna tehnlogija koju bitkoin koristi, sama po sebi, otvara mogućnosti koje je teško pravilno procijeniti u kratkom roku.

U kojoj mjeri će uspjeti ova monetarna revolucija?

Vjerovatno ne u velikoj i posebno ne u roku koji bi se odredio neposredno dolazećim godinama. Ne zato što je ideja loša nego zato što su njeni protivnici super moćni i prilično pametni. Njoj se protive oni koji sebe smatraju vladarima svijeta. Oni će joj se suprotstaviti na mnogo načina, uključujući i trgovanje vrijednosnicama sa pozivom na bitkoin, stvarajući privide oko njegove stvarne vrijednosti.

Optimistički, ipak se može izraziti nada de će oni u svom naumu uspjeti u mjeri koju je već pokazala istorija čovječanstva. Naime, prije svake zore u civilizacijskom razvoju biva najgušći mrak. Dolarski finansijski sistem je odraz takvog crnila, a kriptovalute, bitkoin ili neka druga, najavljuju neko novo svitanje.

Piše: Momir Bulatović za pecat.co.rs

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *