Novi način registracije putnika mogao bi da “zagužva” granice

Objavljeno: 8.12.2017.

Novi način registracije putnika iz trećih država koji prelaze granice Evropske unije mogao bi izazvati nove gužve na graničnim prelazima. Od takvog scenarija strahuju i Hrvatska i Slovenija koje su na moguće probleme upozorile institucije EU.

Umjesto pečata u pasošima, na graničnim prelazima uvešće se novi elektronski sistem za registraciju ulazaka i izlaska državljana zemalja koje nisu članice EU.

Sistem koji bi trebao postati u potpunosti operativan 2020. godine. Čuvaće podatke o datumima ulaska i izlaska pa će se, na primjer, moći jednostavnije provjeriti je li neko ostao u šengenskom prostoru duže od dozvoljenog.

Ali, Hrvatska, koja još nije članica šengenskog prostora, novi sistem neće moći koristiti sve dok ne prođe šengensku evaluaciju, piše Novi list.

Jačanje kontrole
Zbog toga što je primjena sistema ograničena na šengensko područje, Slovenija predviđa probleme na graničnim prelazima. U posebnoj izjavi, priloženoj prilikom donošenja nove uredbe, Slovenija je istakla da podržava napore za jačanje kontrole na granicama EU. Upozorili su i da bi sistem mogao imati “nerazmjeran učinak na protočnost saobraćaja na graničnim prelazima na kopnenim granicama na kojima će se provoditi, a time i na nekim granicama među državama članicama EU”.

“Željeli bismo istaći da je infrastruktura na graničnim prelazima na vanjskoj kopnenoj granici šengenskog područja u Republici Sloveniji bila prilagođena obvezama u trenutku ulaska u šengensko područje. Uz stalno povećanje prometa na toj granici, izmijenjeni režim nadzora zbog sistemske kontrole svih putnika i obvezne upotrebe brojnih novih sistema za granični nadzor, navedena infrastruktura uskoro više neće omogućavati razumnu protočnost prometa”, navodi se u slovenskoj izjavi. Zato su pozvali Evropsku komisiju da osigura dodatna sredstva za prilagođavanje infrastrukture na graničnim prelazima. U suprotnom neće se smatrati odgovornim za moguće probleme.

“Nadzor na vanjskim granicama u zajedničkom je interesu svih država članica EU te uspostavom sistema ulaska/izlaska Republika Slovenija ne može biti odgovorna, niti će biti odgovorna za moguće produžavanje čekanja na vanjskim granicama šengenskog područja te to neće smatrati bilateralnim pitanjem koje treba rješavati u okviru odnosa sa susjednim zemljama”, istakla je Slovenija.

U njihovoj izjavi, kao niti u odgovorima iz slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ne govori se izrekom o graničnim prelazima na hrvatsko-slovenskoj granici. Ali, s obzirom da spominju ‘vanjsku granicu šengenskog područja’ jasno je da je, sve do pristupanja Hrvatske Šengenu, riječ upravo o toj granici. Pritom, upozoravaju i da eventualne probleme neće rješavati bilateralno kao što je, podsjetimo, bio slučaj kada su kolone na granici izazvale sistemske kontrole, uvedene u proljeće ove godine.

Duža provjera
I Hrvatska je u svojoj izjavi upozorila na mogućnost da novi sistem ponovno “zagužva” granice.

“Nejednaka primjena Uredbe imala bi ozbiljne implikacije i na protočnost prekograničnog saobraćaja jer bi pored uvedenih sistemskih provjera bilo potrebno dodatno vrijeme za ručnu umjesto automatizovanu obradu putne dokumentacije, čime bi se dovelo u pitanje adekvatno sigurnosno profilisanje putnika od strane graničnih službenika”, navodi Hrvatska, ne precizirajući o kojim se granicama radi.

Iz slovenskog Ministarstva poručuju da svaka promjena u režimu granične kontrole, koja produljuje vrijeme provjera, ima potencijalno negativan učinak na vrijeme čekanja za prelazak granice.

“Zbog toga i zbog iskustva s uvođenjem sistemskih kontrola na granicama u aprilu ove godine, Slovenija je na to posebno upozorila države članice i Evropsku komisiju. Republika Slovenija se tokom pregovora zalagala za to da se sistem koristi na vanjskim granicama EU, što znači na vanjskim granicama Republike Hrvatske”, odgovorili su Novom listu iz slovenskog MUP-a.

(Novi list/N1)

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *