Likvidacija: Priznati dugovi Robnih rezervi RS duplo veći od imovine

Objavljeno: 13.11.2017.

Priznata potraživanja povjerilaca od Robnih rezervi Republike Srpske u stečaju iznose 26 miliona KM, dok je vrijednost imovine znatno manja, tek oko 11,5 miliona KM, zbog čega je stečajna upravnica Dosta Baraković danas predložila da se pokrene likvidacija, jer nema nikakve mogućnosti za reorganizaciju.

Na ispitnom i izvještajnom ročištu koje je danas održano u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci Barakovićeva je rekla da su Robne rezerve od samog osnivanja, 2012. godine, bile osuđene na propast s obzirom na to da su naslijedile velike dugove od nekadašnje Direkcije za robne rezerve.

On je istakla da je upravo to uzrok stečaja, a da su tome doprinijele i neke odluke odluke Vlade RS koje je donosila u funkciji Skupštine akcionara te ugovor sa govedarskom farmom „Farmland“ iz Nove Topole kod koje su Robne rezerve imale značajan broj grla, a kojih danas nema.

„Robne rezerve su preuzele milionske obaveze od nekadašnje Direkcije. Osnivanjem ovog preduzeća u startu nije bilo moguće da ono opstane. Takođe, i odluke Vlade RS su bitno uticale na rad preduzeća, a jedna od tih odluka odnosi se na otpis obaveza od 14,5 miliona KM poljoprivrednicima. Tu je i ugovor sa „Farmlandom“ koji je sklopljen tako da nije bilo praćenja realizacije, a posljedica toga je da Robne rezerve danas nemaju biološke imovine. Sa „Farmlandom“ se vode sporovi u iznosu od četiri miliona KM“, kazala je Baraković obrazlažući izvještaj.

Ona je potraživanja od 14,5 miliona KM koja je prijavilo Ministarstvo finansija RS, po osnovu otpisanih podsticaja, svrstala u niži isplatni red, što znači da će biti posljednji u redu naplate.

Baraković je danas osporila 9,5 miliona KM potraživanja koje je kao hipotekarni povjerilac prijavila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uz obrazloženje da nisu upisali hipoteku u previđenom roku i zbog visine duga koji je sa 2,5 miliona iz 2012. godini narastao na 9,5 miliona KM.

„Takođe, potraživanja Ministarstva finansija RS, koja su oni prijavili u opštem isplatnom redu, ja sam priznala u nižem isplatnom redu. To znači da će ova potraživanja doći na naplatu poslednja jer se radi o povezanom licu“, kazala je ona.

Baraković je pojasnila da je Vlada 2014. godine donijela odluku da se svim korisnicima podsticaja otpiše 14,5 miliona KM potraživanja, a istovremeno od Robnih rezervi potražuju tih 14,5 miliona KM.

„Nadzorni odbor nije sproveo tu odluku, jer da jeste automatski bi u neravnopravan položaj doveli Robne rezerve, koje bi te godine imali samo po tom osnovu imale gubitak od 14,5 miliona KM. Tu je bilo dosta prepiski i rukovodstvo Robnih rezervi se trudilo da ovo preduzeće ne dovede u neravnopravan položaj i tražili su da Vlada otpiše svoja potraživanja“, kazala je Baraković i dodala da će, iako je priznala potraživanja Ministarstva, ona teško biti naplativa.

Ona je predložila i da Skupština povjerilaca otpiše dug od 14,5 miliona KM, navodeći da ga ni firme ne priznaju i da se pozivaju na zaljučak Vlade o otpisu.

Baraković je iznijela podatak i da Robne rezerve imaju još imovine za koju ne postoje dokazi da je njihova, zbog čega nije uvrštena u početni bilans.

Skupština povjerilaca danas je jednoglasno usvojila izvještaj stečajne upravnice te izabrala Odbor povjerilaca u kojem će biti dva predstavnika radnika, predstavnici Rafinerije nafte Brod koja je sa osam miliona KM najveći povjerilac, zatim predstavnik firme „Bimal“ kao razlučnog povjerioca i grada Banjaluka ispred povjerilaca sa malim potraživanjima.

Pored Rafinerije, veliki povjerioci su i „Elektroprivreda RS“ koja potražuje oko 1,6 miliona. Radnici potražuju oko pola miliona KM.

Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je stečaj u Robnim rezervama 17. jula, na prijedlog stečajne upravnice Doste Baraković koja je u svom izvještaju navela da je preduzeće prezaduženo i da nema nikakvih mogućnosti da nastavi sa radom.

Direktor Robnih rezervi RS Mirko Marčeta 9. marta ove godine podnio je prijedlog Okružnom privrednom sudu u Banjaluci za pokretanje stečaja u ovom preduzeću koje već godinama grca u problemima.

CAPITAL: Marina Čigoja

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *