Deutsche Welle: Nijemci spremaju sankcije protiv Turske?

Objavljeno: 20.7.2017.

“Erdoanova slaba tačka je ekonomija – nju treba gađati”, pišu neki nkemački listovi nakon nove eskalacije na liniji Ankara-Berlin. Drugi pak upozoravaju da bi sankcije najviše pogodile liberalni dio turskog društva, navodi radio „Deutsche Welle“.

Šef njemačke diplomatije Zigmar Gabrijel prekinuo je odmor i vratio se u Berlin gdje već danas treba da obznani kakve će mjere Njemačke preduzeti protiv Turske. Odnosi dvije zemlje svakim danom postaju sve lošiji, a novo dno je dotaknuto hapšenjem šestoro aktivista za ljudska prava u Istanbulu među kojima je i njemački državljanin Peter Štojdner.

Tursko tužilaštvo im, kao i desetinama hiljada uhapšenih Turaka, prebacuje da su podržavali “naoružanu terorističku organizaciju”, a predsjednik Redžep Tajip Erdoan je u jednoj izjavi natuknuo da imaju veze sa pučistima od prošle godine. Još u srijedu je zbog toga turski ambasador pozvan na razgovor u njemačko Ministarstvo spoljnih poslova.

Prema informacijama kojima raspolaže Vlada u Berlinu, do sada su pod sličnim optužbama u Turskoj privedena 22 njemačka državljanina, od kojih je devetoro još u pritvoru – najpoznatije ime je dopisnik lista „Welt“ Deniz Judžel koji posjeduje dvojno državljanstvo, a koji je bez ikakve optužnice zatvoren od sredine februara. Tabloid “Bild” je, pozivajući se na njemačke diplomatske izvore, javio da se u Berlinu vjeruje da “Erdoanov režim” njemačke državljane praktično uzima kao “taoce” koje bi pustio u Njemačku ukoliko u suprotnom smjeru budu izručeni turski oficiri koji se sumnjiče za učešće u puču. Neki od njih su sa porodicama već u Njemačkoj dobili azil.

“U takvu trgovinu se naravno ne možemo upustiti”, rekao je jedan portparol njemačkog Ministarstva spoljnih poslova. List ” Neue osnabrück zeitung” hvali potez ministra Gabrijela koji je, kako se tumači, prekidom svog godišnjeg odmora pokazao značaj teme.

“Ankara je pohapsila borce za ljudska prava uz klimava objašnjenja. Boravak u Turskoj dakle više nije siguran za njemačke državljane. Zato je vrijeme da Savezna Vlada izričito preporuči turistima i poslovnim ljudima da ne putuju u tu zemlju – do sada im je samo preporučeno da budu obazrivi. Gdje vlada samovolja, onde se ne može ni normalno ljetovati niti voditi ”busineš as usual”.” Sasvim drugaciji stav zastupa kelnski “Kölner Stadt-Anzeiger”.

List smatra da onaj ko želi da ojača tursko civilno društvo u borbi protiv Erdoana mora voditi računa da ono materijalno ne propadne. “Demokrate u Turskoj žive prevashodno na zapadu zemlje. U Istanbulu, Izmiru i turističkim regionima u priobalju. Tamo vlada liberalni duh koji moćnik iz Ankare prezire. Za Erdoanov gubitak svake mjere nisu krivi srdačni radnici hotela, restorana ili rent a kar agencija sa zapada zemlje. I oni često pate. Turska ima više lica nego što se u Njemačkoj obično smatra i nego što bi predsjednik Erdoan volio. Tu raznovrsnost treba sačuvati”, navodi se u tekstu.

Levičarski “Tageszeitung ” iz Berlina, ipak, smatra da ništa neće ići bez sankcija. “Erdoanova slaba tačka je turska ekonomija – nju treba gađati. Trenutno se ne smiju voditi pregovori o proširenju carinske unije i ne samo to – krajnje je vrijeme da se razmotre ekonomske sankcije. Upozorenje da se ne putuje u Tursku bilo bi dobar početak, a obustava isporuke oružja i vojne opreme bi ionako trebalo da se podrazumeva.

Crno-crvena njemačka Vlada ima veliki problem sa vjerodostojnošću ako nije spremna na to.” Komentator uglednog “Frankfurter allgemeine zeitung” takođe smatra da nešto treba preduzeti, ali sa mjerom. Najprije, piše, mogu se ukinuti finansijska sredstva koja Turska dobija za pripremu članstva u Evropskoj uniji. Perspektiva tog članstva je ionako “oduvijek bila iluzija, a ovih dana je i definitivno umrla”. “Ali o jednom treba voditi računa: ne treba prekinuti sve odnose sa Turskom. A ako do toga i dođe, Njemačka ne treba da bude zemlja koja takav raskid inicira”, piše list.

Ponešto iskosa temu posmatraju u minhenskom “Süddeutsche zeitung ” koji piše da se često previđa da iza razdora izmedu Berlina i Ankare stoje šire tenzije između čitavog NATO-a i Turske. Sjevernoatlantska alijansa do sada nije našla jasne riječi da osudi razvoj u Turskoj: “NATO-u više treba Turska nego obratno, već i zbog samog geostrateškog položaja zemlje. Turska je most ka Aziji i islamskom svijetu. Uz to dolazi zajednička granica sa žarištima u Siriji i Iraku.

U svijetu koji ključa Alijansa po svaku cijenu želi da zadrži Tursku u svom klubu – a ne da je slučajno otjera u naručje Moskvi.”

TANJUG

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *