Svjetska banka: Balkan ne koristi blizinu EU za razvoj

Objavljeno: 17.7.2017.

Zemlje zapadnog Balkana su na tranzicionom nivou koji su ostale manje evropske zemlje imale 1996. godine

Zemlje zapadnog Balkana su na tranzicionom nivou koji su ostale manje evropske zemlje imale 1996. godine, navedeno je u najnovijim Bilješkama Svjetske banke o regionalnoj i ekonomskoj integraciji ovih zemalja.

U Bilješkama ističu da je otprilike jedna trećina svih zvaničnih radnih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori u javnom sektoru, dok je taj broj u BiH dosegao čak 50 odsto svih radnih mjesta.

Uprkos tome što je životni standard od 1995. do danas u BiH porastao gotovo šest puta, u Svjetskoj banci upozoravaju da je početna baza bila niska, a što je još važnije, ističu da zemlje zapadnog Balkana ne koriste ni blizu dovoljno činjenicu da se nalaze u neposrednoj blizini EU da poprave svoj ekonomski i socijalni položaj.

Na primjer, ističu da ni čak relativno komparabilni prostor Zone slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA) nije uspio da poveća udio trgovine sa zapadnim Balkanom.

“Izvoz je u novijem periodu znatno povećan, ali zemlje zapadnog Balkana su i dalje slabo integrisane u svjetsku trgovinsku razmjenu”, navedeno je u dokumentu.

Istaknuto je da su Crna Gora, Srbija i Makedonija uspjele popraviti svoju ekonomiju da izvoze 40 odsto svog ukupnog bruto domaćeg proizvoda, dok su BiH i Albanija jedva dosegle trećinu. Poređenja radi, kako je istaknuto, slovački ili slovenački udio iznosi više od 80 odsto.

Jedna od preporuka za jačanje stranih investicija u zemlje zapadnog Balkana bi, prema Svjetskoj banci, mogla biti usvajanje regionalnog programa za investiranje i trgovinu.

Kako navode, jedna od oblasti u kojoj BiH ima velike probleme je slabost i ograničenost u sprovođenju propisa za ponašanje protiv konkurentnosti, odnosno mjera protiv jačanja monopola i državne zaštite.
“Iako okviri za državnu pomoć zasnovani na modelu iz EU postoje u svih šest zemalja zapadnog Balkana, implementacija je i dalje veliki izazov. Albanija, BJR Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija su implementirali sistem državne pomoći koji je najvećim dijelom usklađen sa pravilima EU za državnu pomoć, dok BiH i dalje nema jasne kriterijume i uslove za odobravanje državne pomoći”, navedeno je.
Inače, Bilješke su podijeljene u četiri grupe trgovina, mobilnost vještina i tržišta rada, digitalna tržišta i infrastruktura za regionalnu integraciju.

Za svaku od navedenih oblasti ponuđena su konkretna rješenja s ciljem pomaganja BiH i ostalim zemljama u regionu da se bolje regionalno i ekonomski integrišu.

Goran Radivojac, profesor ekonomije iz Banjaluke, ističe da je osnovni problem činjenice da zapadni Balkan nije uspio ostvariti značajniji napredak u tome što ni u jednoj od tih zemalja procesima ne upravlja ekonomija, nego politika.

On tvrdi da zemlje zapadnog Balkana moraju izaći iz “infantilnog odnosa” po kojem je EU nama “mama i tata”, koja brine o našim potrebama, a mi treba samo da slušamo šta nam oni kažu.

“EU nije raj na zemlji, ali je to definitivno područje sa najvišim životnim standardom na planeti Zemlji. Oni vode računa o svojim interesima, a mi treba da vodimo računa o našim. Oni nas smatraju partnerima, a cijeli Balkan je područje izrazito epskog naboja, puno istorije, koje ne shvata savremene procese i ne radi ništa da popravi svoju poziciju”, zaključuje Radivojac.

 

Nezavisne novine

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *