Dragan Mektić: Građani BiH trpe posljedice nerada pravosuđa

Objavljeno: 16.6.2017.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić komentarisao je u razgovoru za Klix.ba parlamentarnu raspravu o stanju u pravosuđu, odgovorio na kritike predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milana Tegeltije o političkim pritiscima na pravosuđe. Pojasnio je i  zašto bi Nacrt izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH mogao biti sporan za ministre iz Saveza […]

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić komentarisao je u razgovoru za Klix.ba parlamentarnu raspravu o stanju u pravosuđu, odgovorio na kritike predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milana Tegeltije o političkim pritiscima na pravosuđe.

Pojasnio je i  zašto bi Nacrt izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH mogao biti sporan za ministre iz Saveza za promjene

Ministar Mektić je govorio i o pokušaju bijega osuđenog teroriste Enesa Mešića te o procjenama da je u BiH, kroz kupovinu nekretnina, investirano mnogo novca sumnjivog porijekla.

Na ovosedmičnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH vodila se žustra rasprava o Informaciji o stanju u pravosuđu, koju je dostavilo Ministarstvo pravde BiH. Jeste li vi zadovoljni podacima koji su parlamentarcima dostavljeni, posebno kada je riječ o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije?

Bojim se da je na kraju ispalo onako kako je rekao prvi govornik zastupnik Denis Bećirović, a on je rekao da će to biti jedna šuplja pričaonica. Poslanici su iznosili svoja lična iskustva i impresije, govorili su o nekim slučajevima, ali nisu pogodili suštinu problema u pravosuđu, niti su govorili o posljedicama koje će nastupiti po BiH. Dovoljno je reći da je na kraju predloženo više od 80 raznih zaključaka. Ne očekujem da će išta od toga biti ispunjeno, ali mi je drago što je održana ta sjednica, jer sam u protekle dvije godine često govorio o stanju u pravosuđu i zbog toga bio napadan i osuđivan.

Parlament BiH mora reagovati kroz određene reforme, prije svega kroz Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakone o sudovima i tužilaštvima. Na sjednici su se mogle čuti vrlo ozbiljne kritike, gotovo niko nije rekao nešto pozitivno, svi su se složili da je stanje skoro pa dramatično. Sada ćemo vidjeti koliko smo mi ozbiljni, imamo li snage, znanja i moći da promijenimo sadašnju situaciju, da budemo efikasni, jer najveće posljedice trpe građani BiH.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija izjavio je na sjednici da svaki put kada političari govore o konkretnim sudskim predmetima, oni vrše pritisak na pravosuđe. Da li ste Tegeltijino izlaganje shvatili kao kritiku upućenu vama?

Mislim da je Milan Tegeltija shvatio svu jalovost Parlamenta BiH i onda na kraju održao predavanje. On je na jedan perfidan način poručio zastupnicima da ko god spomene neki predmet koji je u radu, taj vrši pritisak na pravosuđe, i zatražio od njih da se tako ne ponašaju, čime ih je ušutkao.

Hoćete li ga i vi poslušati?

Naravno da neću, jer ne govorimo o predmetima koji su u radu, nego o predmetima koji su u neradu, koji godinama stoje, ili zastarijevaju zbog nerada tužilaca. Imenuju se nosioci pravosudnih funkcija koji nemaju moralni i profesionalni kredibilitet. Tegeltija je jučer pokušao parlamentarcima zabraniti da govore o kriminalu i korupciji u pravosuđu, jer zašto bi neko komentarisao predmete koji se aktivno rade.

Proteklih je dana bilo i dosta nedoumica u vezi s Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH. Možete li razjasniti da li je to konačna verzija, ili će se prijedlozi i amandmani koje je uputilo Ministarstvo pravde Republike Srpske još razmatrati?

Taj zakon je već duže vrijeme bio u proceduri, o njemu je nekoliko puta raspravljano na Vijeću ministara BiH, skidan je na doradu, tražilo se da se izjasne entitetska ministarstva, da ministri dostave primjedbe. Analizirajući tekst vidjeli smo da nisu uvažene neke primjedbe VSTV-a i Ministarstva pravde Republike Srpske koje imaju logiku. Visoko sudsko i tužilačko vijeće je, recimo, dalo primjedbu na definiciju međunarodnih sudova čije se presude ne smiju negirati, da se precizira da se odnosi na sudove koje je priznala Bosna i Hercegovina. To je, prema mom mišljenju, opravdana primjedba. Kada je raspravljano o govoru mržnje, o krivičnim djelima protiv humanitarnog ratnog prava, pa ako hoćete i o genocidu, smatram da je logična primjedba Ministarstva pravde RS da taj govor mora na neki način izazvati vjerovatnoću da će kod pojedinaca ili određene grupe izazvati nezadovoljstvo ili reakciju u smislu preduzimanja opasnih mjera ili radnji. Ako ne postoji vjerovatnoća da će kod pojedinca ili grupe izazvati reakciju, taj govor je, onda, u domenu verbalnog delikta.

Ako svaki govor o ratnom zločinu kvalifikujemo kao krivično djelo, bojim se da vraćamo verbalni delikt. Krivično djelo mora imati neku opasnost, ne možete vi sjediti u društvu, pričati o ratnim zločinima, i zbog toga krivično odgovarati, jer bismo se vratili u vrijeme Informbiroa. Mi smo tražili da se u prijedlog zakona unesu ove izmjene, a ako to ne bude učinjeno, za nas će izmjene i dopune zakona biti neprihvatljive.

Kako se moglo desiti da Enes Mešić, koji je 2016. osuđen na tri godine zatvora zbog kaznenog djela terorizma, i kojem je zabranjeno napuštanje BiH, zamalo pobjegne iz države?

Moglo se desiti jer ga od 7. aprila, kada je presuda Mešiću postala pravosnažna, Sud BiH nije poslao na izdržavanje zatvorske kazne, nego mu je ostavio mogućnost da on smišlja način kako da izbjegne kaznu. Sud BiH i svi mi u ovoj državi moramo biti svjesni opasnosti krivičnog djela koje je on izvršio, stepena njegove radikalizacije, ali i obučenosti koju je stekao dok je bio pripadnik terorističke organizacije IDIL. Ne može se jedan delinkvent koji je, recimo, počinio neko krivično djelo u saobraćaju, gledati na isti način kao osobu koja je smišljeno otišla da se pridruži terorističkoj organizaciji. Sud je morao odmah izdati naredbu nadležnoj policijskoj agenciji da se Mešić uhapsi, a oni su se ponašali kao da se ne radi o opasnom osuđeniku. Onda je on vidio da postoji mogućnost da izbjegne odlazak u zatvor, osmislio plan kako da pobjegne, ali je uhapšen prilikom pokušaja prelaska državne granice.

Vaš zamjenik Mijo Krešić izjavio je kako je u BiH proteklih godina kroz kupovinu nekretnina ušao novac sumnjivog porijekla i da se radi o znatnom broju transakcija. Da li su to podaci Ministarstva sigurnosti BiH?

Ne, to nisu službeni podaci, to može biti pretpostavka ili percepcija. Vjerovatno da ima i takvih pojava, ali je najviše “prljavog novca” u BiH ušlo u procesu privatizacije, preko off-shore kompanija, raznih sestrinskih i firmi-kćerki, preko kojih je država opljačkana. Nisu kroz kupovinu nekretnina ušle velike količine novca, jer kada se radi o velikim investicijama, naravno da se ne može milion maraka isplatiti u kešu, jer bi takve novčane transakcije odmah bile sumnjive.

KLIX

Komentariši

Vaš e-mail neće biti objavljen. Podaci koji su neophodni obilježeni su znakom *